„Problem“ – 11. 03. 2009. – Transkript
Kakav je položaj Srbije u međunarodnim okolnostima posle jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova i Metohije, odnosno na koji način će to uticati na procese evrospkih intagracija?
Kakvo je stanje ljudskih prava na prostorima Kosova i Metohije posle 1999. godine i da li je prisustvo međunarodnih trupa obezbedilo slobodu kretanja i manjinska prava nealbanskog stanovništva?
Da li je tribunal u Hagu propustio priliku da se na pravi način odredi prema zločinima nad pripadnicima nealbanske zajednice, odnosno da li je otkrivanje dokaza o trgovini organima i problem nestalih u ratnim sukobima pitanje koje takođe treba da dobije sudski epilog?
Gosti: dr Rada Trajković, direktor Kliničkog centra u Gračanici, Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji i Nikola Janić, Srpski savez Švedske.
Autor emisije: Predrag Sarapa
Predrag Sarapa: Dobro veče, poštovani gledaoci, ovo je Studio B, gledate Problem. Večeras pričamo o tome, da li je put Srbije u Evropsku uniju uslovljen Kosovom, pričom oko Kosova, diplomatijom? Da li su poslednja dešavanja na samom Kosovu, jedna vrsta, da tako kažem, opterećenja i za međunarodnu zajednicu? Kako će se rešavati pitanja ljudskih prava? Imali smo nekada priču o standardima, pa onda tek o statusu, sad je priča samo o statusu. Da vidimo gde su ti standardi nestali, sećamo se da je nekad bilo reči o tome. I naravno na koji način se to prelama u unutrašnje odnose u političkoj sceni Srbije, i tako dalje, i tako dalje, da ne dužim sa uvodom. O svemu tome večeras, gospođa Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava, dobro veče.
Sonja Biserko: Dobro veče.
Predrag Sarapa: U Srbiji, izvinite. (izvinjava se Sonji Biserko). Predsednik Nikola Janić, predsednik…da ne pogrešim ja, Saveza Srba ili Srpskog saveza?
Nikola Janić: Srpskog saveza.
Predrag Sarapa: Dobro, Srpskog saveza i predsednik nevladine organizacije…
Nikola Janić: Hjuman vojs…
Predrag Sarapa: Hjuman vojsa. Dobro. I Rada Trajković predsednik Izvršnog odbora Srpskog nacionalnog veća Kosova i Metohije dobro veče.
Rada Trajković: Dobro veče.
Predrag Sarapa: Evo, krenućemo od Vas gospođo Biserko. Videli smo da je priča oko integracije u Evropsku uniju, s jedne strane, i da je aktuelna, da tako kažem najuopštenjie, ali ono što konkretno opterećuje ovaj prostor jeste priča o Kosovu, i o odnosima srpske i albanske zajednice na samom Kosovu. Srbija Kosovo ne priznaje, deo Evropske unije ne priznaje, deo najvećih sila sveta je priznao, deo drugih svetskih sila nije. I gde se tu sad može pomiriti to stanje, koje je ipak neka vrsta međuprostora, da tako kažemo?
Sonja Biserko: Pa, dobro, nova realnost jeste, da je Kosovo priznata država, i to od vodećih sila koje su relevantne za nas ovde. Mislim na Ameriku i Evropsku uniju. I da je to jedan proces koji će dovesti do zaokruživanja te nezavisnosti i od strane ovih pet zemalja u Evropskoj uniji, a i drugih. Taj proces se nastavlja. Mislim da posle presude šestorici je jasno, da Kosovo prosto ide svojim putem. I mislim da beogradska politika…
Predrag Sarapa: A zašto mora posle presude…?
Sonja Biserko: Pa, mislim da je ona vrlo važna u tome, šta se desilo tamo. To je sad sve utvrđeno i mislim da je ovde ta presuda nekako, skrajnuta posle dva, tri dana. To je jedan, da kažem, jedan dokument, koji je, biće užasno važan, verovatno i pred Međunarodnim sudom pravde. Ali, važan je i za nas ovde, bez obzira kako se sa strane to gleda. To je prosto, nešto što se utvrdilo pred tim sudom. I mislim da su te činjenice koje mi moramo da imamo u vidu kada promišljamo naš odnos prema Albancima. Tu pre svega mislim na taj odnos poštovanja i Albanaca i Srba na Kosovu. i, pre svega i građana Srbije. Tu…mi smo svesni da, ovde su Albanci i dalje prikazivani, kao, kako da kaže, mafija, kao kriminalci. Da je to jedan stereotip koji se stalno pothranjuje i na njemu instistira. Prosto nema nikakve pozitivne priče o Kosovu…
Predrag Sarapa: Kad smo ovde, izvinite, da Vas pitam, oko te priče oko presude i drugog dela Evropske unije. Vidimo na primer reakciju Španije, juče, predsednik Tadić je bio tamo. Oni su rekli da neće menjati stav o Kosovu, neće priznati. I ove druge zemlje iz Evropske unije, to, stoje iza te priče…da one to neće prihvatiti…
Sonja Biserko: Pa, to su više tiče njihovih unutrašnjih prilika, koje nisu, zapravo, pre svega vođene onim šta se dešava na Kosovu. Prosto, sama Evropa, i sama Evropa je u nekoj vrsti transformacije i treba imati u vidu da su te, ti deluju jako, jaki i u samoj Evropi. I da decentralizacija, odnosno regionalizacija, prosto, je jedan proces koji jako dugo traje. Ja mislim da je…
Predrag Sarapa: Opet, s druge strane
Sona Biserko: Jeste, da…
Predrag Sarapa: S druge strane, Rusija, Kina i neke druge zemlje, članice Bezbednosti Ujedinjenih nacija nisu priznale Kosovo i samim tim Kosovo ne može da bude punopravni član tih institucija. Mislim, to je već…
Sonja Biserko: Pa, to je sad pitanje vremena procesa. Jer Rusija i Kina su u ovom momentu visoko centralizirane zemlje. Međutim i one ukoliko žele da prođu bez nekih većih lomova,oraće uzeti u obzir i biti mnogo fleksibilnije u pogledu vlasti, decentralizacie. Ono što se dešava kod njih. Jer to su procesi dugog trajanja, i prosto mislim da svet ne stoji, on prosto ide. I ja mislim, da je vrlo važno da se i Beograd na neki način fokusira na ono, šta je sad realnost oko nas, na Kosovu, u susedstvu, u Evropi i šire u svetu. Ali, mi smo pre svega na Balkanu i u Evropi.
Predrag Sarapa: Dobro…
Sonja Biserko: I mislim da to treba da budu neki parametri…
Predrag Sarapa: …Ta pitanja određuju unutrašnju scenu, ali sad, evo da ne širimo oko toga. Vratićemo se na taj deo priče. Uključimo gospodina Janića. Hoću da Vas pitam, jedno vreme je Kosovo bila tužna vest i u Evropi, i evropskim i svetskim medijima, i tako dalje. Da li je sad, da tako kažemo, ovo pitanje uopšte postoji u javnosti, na taj način kao što je postojalo? I šta to Vi primećujete, evo na primer, kad ste u Švedskoj ili bilo gde? Kad se nađete u Evropi, da li to postoji kao priča, osim u diplomatskim krugovima, u užem krugu, ili je to u javnosti prisutno?
Nikola Janić: Naravno da Kosovo, tako reći, uopšte ne postoji u medijima zapadnih zemlja. Bilo bi veoma iznenađujuće, ako bi neko zaista poverovao u to što je gospođa Biserko rekla, da bi ova presuda mogla da odredi konačni status Kosova i sve što se dešava… Ne mogu da shvatim da gospođa Biserko kao predsednica… pazite, mi smo ovde da govorimo otvoreno, da svako iznese svoje mišljenje, što znači da nisu u pitanju napadanja. Ali, morate da shvatite da čak i na Zapadu postoji deo političara, koji postaju umorni od govora šta Srbi govore o Albancima i šta Srbi čine Albancima, šta Srbi čine drugima. A nikada obratno. Ovde se govori o tome da se Albanci u Srbiji predstavljaju kao kriminalci, a to je u suštini beznačajna stvar, u odnosu na to šta se dešava Srbima na Kosovu u zadnjih pet, šest, zadnjih devet godina, a i ranije. Svi imaju udela u tome. I niko nije bez krivice, i niko nije isključivo kriv. Ako idemo samo tom linijom, nikada neće doći do suživota među ljudima, bez obzira gde. Ja već skoro četiri i po decenije živim u jednom demokratskom društvu. A vidite, došao sam u situaciju, kada smo osnovali Hjuman vojs… Švedska je zemlja gde ću da budem sahranjen, a Srbija je, gde sam umro. Ta zemlja…
Predrag Sarapa: Srbija je gde ste…?
Nikola Janić: …Srbija je, gde sam rođen.
Predrag Sarapa: Al’ niste umrli, molim Vas uživo u emisiji…još uvek nije vreme za umiranje.
Rada Trajković: Možda do kraja emisije… (svi se smeju, naravno i Nikola)
Nikola Janić: Možda… Ali biću sahranjen u Švedskoj. Švedska decenijama mojoj zemlji u kojoj sam rođen… ta zemlja u kojoj ću da budem sahranjen, drži predavanja o demokratiji. Došlo je vreme i da pogledamo kako te demokratije zaista funkcionišu…
Predrag Sarapa: Da mi držimo predavanje Švedskoj, možda?
Nikola Janić: … da li one zaista demokratski funkcionišu.
Predrag Sarapa: Dobro.
Nikola Janić: Što se tiče Kosova, postoje dve stvari… Ignorisati Kinu, ignorisati Rusiju, ignorisati da je u pitanju sedam zemalja, šest, Evropske unije, koje ne priznaju Kosovo, ignorisati sve njih, nije dobro. Nije dobro za budućnost.
Predrag Sarapa: Vratimo se na ono drugo pitanje, dakle, imali smo te presude i imali smo taj deo priče oko toga, da će to ubrzati proces priznavanja. Do sada je bilo pedeset i nešto zemalja, pitam gospođu Trajković, ili neće. Vidimo da tu i nije baš tako. Imamo, s druge strane, priču naših zvaničnika koji su, malte ne redom, bez obzira na političko opredeljenje čudno gledali na te presude, čak i gospodin Ljajić, koji je rekao da će to dovesti do antihaškog raspoloženja, i neki drugi da tako kažemo u ovom trenutku. Kako se to doživljava kod Srba na Kosovu? Taj deo priče. I drugi deo priče koji se odnosio na suđene Haradinaju, Tačiju i ostalima, koji su oslobođeni, uz nedostatak dokaza i nestanak svedoka je l’ tako?
Rada Trajković: Pa ja bih počela u stvari sa nečim što, mislim da je jako bitno da vrlo malo naša javnost govori o slobodi, ili, gospodina Milutinovića. Da li hoćemo na taj način, u stvari da, na jedan način da kažemo Haški, potencirajući samo presude koje su kažnjavanje, hoćemo u stvari da pokažemo neobjektivnost Haškog tribunala. Haški tribunal funkcioniše po principima dokaza, i mislim…sa
Predrag Sarapa: Da, da…
Rada Trajković: …Sa njima, makar takva uverenja imamo. Ono što sigurno znam iz međunarodnih kontakata, oni uopšte ne misle da Ramuš Haradinaj nije zločinac. Oni samo imaju problem funkcionisanja suda u smislu svedoka. Jer, Ramuš Haradinaj je uspeo da, na jedan način izbegne nešto, što podrazumeva svedočenje pred sudom…
Predrag Sarapa: U Srbiji se to pojednostavilo…
Rada Trajković:… Jer su neki ubijeni, neki su nestali, neki su…
Predrag Sarapa: Umrli…
Rada Trajković: Uglavnom nije bilo…
Predrag Sarapa: Nije bilo živih svedoka?
Rada Trajković: …Nije bilo živih svedoka. I on je na osnovu toga oslobođen. Sa druge strane, makar ono što svi znamo, a srpska javnost, manje ili više, srpska država i njeni bezbedonosni organi, su to suđenje, dešava za period kada je srpska država u punom kapacitetu…
Predrag Sarapa: Bila na Kosovu, da…
Rada Trajković: …Čak, u vrlo brojnom kapacitetu bila na prostoru Kosova i Metohije. Zašto naše službe, naše službe i vojne i bezbedonosne, civilne, krili su ono što su imali kao fakat. A svakako su imali.
Predrag Sarapa: Sećamo se, da gospodin Batić, ministar pravde je u to vreme krenuo sa tim podnošenjem prijava, dokaza i neka vrsta saradnje je bila i sa Karlom Del Ponte, tada oko toga…
Rada Trajković: Da.
Predrag Sarapa: E, sad…
Rada Trajković: Gospodin Batić se trudio, ali, ako službe nisu na adekvatan način potkrepile nečim što su konkretni dokazi i očuvanje konkretno svedoka, to je veliki problem. Sa druge strane, Karla Del Ponte, imala je problem i sa Međunarodnom misijom na Kosovu i Metohiji. Jer, s obzirom da je i ona, zaista, vrlo nerado se uključuje u te procese. I do ovog momenta, vrlo nerado, u stvari se uključuje u te procese. I sada na prostoru Kosova i Metohije, od dolaska Međunarodne zajednice, nema, izolacije, identifikacije i suđenja ljudima koji su odgovorni za zločine, za koje se znaju da su zaista zločinci. Prosto, se boje te destabilizacije i to je naćin njihovog funkcionisanja. Na kraju krajeva, i od Republike Srpske, Vi znate da gospodin Karadžić, Mladić i…možda su često bili vrlo blizu njih, ili su mogli da ga uhape ali, s obzirom da su procenjivali da će bezbedonosno možda, biti ugroženi njihovi vojnici oni nisu…
Predrag Sarapa: Da, politčki koncepti, to…
Rada Trajković: …O da, oni nisu ulazili u te…u te…
Predrag Sarapa: Akcije…
Rada Trajković: …U te akcije.
Predrag Sarapa: Ono što vidimo i sad kao neku vrstu jeste, reakcija i akcija tužilaštva za ratne zločine u Srbiji. Došli su do određenih dokaza, pojavili su se video snimci, materijali, oko trgovine organima nestalih, i tako dalje, i tako dalje. I, čak imamo i svedočenje mladića koji je prepoznao oca. To su stvari koje su strašne, znači, problem nestalih, ne odnosi se samo na Srbe, odnosi se i na Albance na Kosovu i Metohiji. Ali, i ovo je jedan deo priče koji eto, prosto opeterećuje, da tako kažemo, normalizaciju odnosa Srba i Albanaca. Možda?
Rada Trajković: General Karlo, ovaj, gospodin Mini, koji je Italijan, on je objavio knjigu „Rat posle rata“, inače je bio komandant Kejfora u, u Prištini. I on je izneo podatke koje poseduje NATO, da negde više hiljada Srba, Roma, nealbanaca, Albanaca je sahranjeno u severnoj Albaniji. I da to NATO potpuno…
Predrag Sarapa: I Albanaca je tu? I Albanci su…?
Rada Trajković: Da, i, čak navodi u svojoj knjizi, da recimo Albanci koji su ubijeni, koji nisu bili lojalni…
Predrag Sarapa: OVK-a, da…
Rada Trajković:…Pokretu, da. Da li je to oni koji su pripadali Farku, da li oni koji su bili lojalni državi Srbiji, ja zaista ne znam, ali da je, uglavnom po prvi put na prostoru bivše Jugoslavije imali su ta sučeljavanja da su se unutar jedne etničke zajednice toliko, toliko bilo zločina. Sasvim je jasno da sever Albanije, jeste bila destinacija gde su odvođeni ljudi, gde su na kraju krajeva i bili, logistika, Albanija je bila logistika napada na, i obuke i kampova za pripadnike takozvane „oslobodilačke vojske Kosova“. I da su upadali na teritoriji Kosova i Metohije, i oružja, i da ne govorim, to su na kraju elementi koje sam i kasnije u razgovoru, koje smo imali možda nekada i za večerom kod komandanta KFOR-a, kako su se menjali. Gde su bili i gospodin Ramuš, i Tači, i pokojni premije…i Rugova, gde su recimo govorili da i sada prolaze. Imate vrlo inteligentne konje, koji vam prebacuju oružje. Dakle, ti tokovi oružja, kao i trgovina oružjem i dan danas nažalost…
Predrag Sarapa: Dan danas?
Rada Trajković: I dan danas funkcioniše, to je fakat. I međunarodna zajednica zaista od dolaska, ona je na kraju krajeva imala i dešavanja u Makedoniji, i na jugu Srbije, što…
Predrag Sarapa: Kad pričate sa zvaničnicima u ovom trenutku na Kosovu i…da li se pominje to pitanje nestalih, mislim, ne samo Srba, Albanaca, nego mislim svih?
Rada Trajković: Pa ja mislim da je formirana komisija i da svi rade na tome. Porodice su potpuno spremne da sarađuju, i albanske, i srpske. Njihova tragedija jeziva. Oni svakako žele da, da, imaju sučeljavanja sa istinom, koja podrazumeva pre svega, da pronađu leševe. S obzirom da se pretpostavlja da niko nije živ ni sa srpske, ni sa albanske strane. Vrlo je nepiatno govoriti o broju leševa, broju ubijenih i jednih i drugih. Mislim, brojke su zaista velike…
Predrag Sarapa: Bilo je slučajeva i ovde u Beogradu, hladnjače i mislim ne znam šta, svuda…
Rada Trajković: Da, brojke su zaista velike sve je to plod nekog iracionalnog ponašanja, ako hoćete svih. I srpskih institucija, koje su bile na prostoru Kosova i Metohije. I iracionalnog ponašanja OVK-a, koja je ubijala Srbe. Pa, ako hoćete i iracionalnog ponašanja i NATO-a kada je bombardovala našu zemlju. Znači u principu, onde gde ima ljudskih žrtava nikada nije…ne mogu da podržim, u stvari, te aktivnosti.
Predrag Sarapa: Dobro, evo Sonja, vraćamo se isto, za Vas isto pitanje. Vidimo da je taj problem, postao aktuelan. U kojoj meri će on opteretiti normalizaciju odnos? Mislim, mnogo je priče o tome. Pa nije bilo dokaza, onda je tužilaštvo za ratne zločine uz američku asistenciju otišlo u Albaniju, tamo je to odbačeno, kao neka vrsta inicijative…
Sonja Biserko: Pa, ja mislim da je…
Predrag Sarapa: I sad imaju neke dokaze…
Sonja Biserko: To je jedna priča koja je, vrlo nevešto plasirana od strane Karle Del Ponte u toj knjizi. Jer, ako je imala dokaze onda je morala podići optužnicu. I mislim, ja lično mislim da taj broj nije realan. S obzirom da se o trgovini, o trgovini organima govorilo i u hrvatskom ratu, i u bosanskom, i da je svojevremeno se pričalo da VMA vrši takve stvari, i druge bolnice. Znači, to je nešto što nije provereno. I da bi se izašlo s tim u javnost, treba biti, ovaj, vrlo siguran u podatke koji se imaju. Inače, ovako se vrši jedna konfuzija. I mislim da, tužilaštvo u Beogradu vrlo greši što stalno iznosi u javnost, ono što nalazi u istrazi. Mislim da se to ne radi, nakon što se završi istraga trebalo bi onda da izađu sa podacima do kojih su došli. Ovako se stalno javnost uznemiruje sa podacima koji su, ili dokazani ili nisu. I mislim da Beograd dosta manipuliše, i da je upravo u funkciji da se, zbog ove presude koja je bila očekivana, da se istovremeno bilduje jedna priča, o nestalima koji su, bili žrtve trgovinama organima.
Predrag Sarapa: Po prvi put se pojavljuju…
Sonja Biserko: Dakle, ja ne kažem, ako i postoji, naravno to treba procesuirati. Ali, mislim da je vrlo pogrešno, i za Albance, i za Srbe, da se time sad manipuliše ovako, kako se manipuliše u našim medijima. I mislim da to naravno, jako truje odnose između Srba i Albanaca. Ali, mislim da Beograd od početka vodi pogrešnu politiku, čini mi se, zato što, pre svega, ne pristaje na tu realnost ali s druge strane, kao što je poznato, Beograd i nije hteo Kosovo u Srbiji. Hteo je podelu Kosova. I to je politika koja je izašla na videlo…
Predrag Sarapa: Ali, zvanično, zvanično niko nije rekao da se zalaže za…
Sonja Biserko: Da, ali deset godina Beograd je održavao status kvo, misleći, da će u međuvremenu dobiti kompezaciju u Bosni, što nije dobio. I zato je izgubio neki hod u tim pregovorima. Oni nisu ozbiljno učestvovali u pregovorima u Beču. I tek kada je postalo jasno da međunarodna zajednica ide ka nezavisnosti Kosova, oni su se uključili na jedan vrlo trapav, nepripremljen način. I zapravo to pokazuje to, da Beograd, zapravo od početka nema pravi uvid u to šta se dešava u svetu. I kako se se kreće međunarodna zajednica, i koji su to principi, kojima se oni rukovode. Ja se slažem da je bilo dosta konfuzije u međunarodnim odnosima, ali svejedno. Vrlo je, da kažem, važno, promišljati i procenjivati kakve su šanse da Srbija ostvari ovo ili ono. Zato što je to jedna mala zemlja, koja nema veliku relevanciju. Može imati u regionu, ali sa jednim pozitivnijim stavom prema regionu. I mislim se da, i mislim da, nakon ove globalne krize, naša vlada polako počinje da shvata da u stvari je treba i solidarnost Evropske unije, koja je uvek postojala, i solidarnost regiona. I naravno, Amerike. Mislim da je u jednom momentu išla sa zatezanjem odnosa i sa regionom, i sa Amerikom, i sa Evropskom unijom, bez čega Srbija, zapravo, ne može da preživi. U jednom momentu se, kao što znamo, išlo na oslonac ka Rusiji, koja je i sama u ovoj globalnoj krizi doživela jedan krah finansijski, i sada je ponovo u traženju nekih odnosa, odnosno, redefinisanja odnosa, i sa Amerikom, i sa Evropskom unijom.
Predrag Sarapa: Igor Ivanov….mhm..
Sonja Biserko: I mislim da Srbija tu, mora da nađe svoje realno mesto. A ne da stalno očekuje nešto, to što će neko drugi da uradi za nju.
Predrag Sarapa: Ministar spoljnih poslaova Rusije i Amerike, Hilari Kliinton i gospodin Ivanov su razgovarali, i rekli su, zaključili su, da je jedna od ključnih razlika među njima pitanje Kosova.
Sonja Biserko: To je pitanje vremena.
Predrag Sarapa: Dobro. Evo gospodine Janiću, znači, pitanje jeste, znači, ne samo…
Nikola Janić: Da… pitanje vremena je veoma važno. Ono šta mi dugo čekamo u Srbiji, to je da, kada se govori o srpskim žrtvama, da se govori o srpskim žrtvama. Kada se govori o albanskim žrtvama, da se govori o albanskim…
Predrag Sarapa: Ili ne, da se govori o žrtvama, kao žrtvama… Kao ljudima, možda.
Nikola Janić: Dozvol’te da iznesem šta sam hteo da kažem. Kada se govorilo o Srebrenici, gospođa Biserko i gospođa Kandić, iznosile su brojke od 12 hiljada, pa je došlo do osam hiljada…
Sonja Biserko: Nismo mi iznosili, Hag je utvrdio precizno te…
Nikola Janić: Gospođo Biserko, hteo bih nešto da Vam kažem. Mislim da bi bilo u redu da ova emisija ide u jednom demokratskom duhu, da svako iznese svoje mišljenje, a ukoliko mi Vi budete upadali u reč, time što mislite da će te Vi govoriti, a ja ućutati… To neću da uradim.
Predrag Sarapa: Pa ne, ovo je samo sugestija…
Nikola Janić: … Vi ste pomenuli hladnjače. Govorite stalno o nekim stvarima koje su bile, koje su okončane… Za hladnjače se zna, o tome je bilo pisanja, o tome je bilo govora, to je procesuirano i ako se ne varam bilo je i donešenih presuda. Ali, govoriti o nestalim Srbima koji su sahranjeni na Kosovu u ovom kontekstu u kojem smo sada govorili… Vi ste baprimer Rado (obraća se gospođi Trajković) pomenuli brojku od tri hiljade i povezivati to sa Albancima… Svaki izgubljen život vredi isto…
Predrag Sarapa: Pa ne, o tome se i govori, ne, jednostavno ne poredeći…jedno s drugim.
Nikola Janić: Izvinite gospodine Sarapa, ne govori se o tome. Govori se već godina ovako: Srbi su činili zločine i tačka. Albanci su činili zločine, ali… Hrvati su činili zločine, ali… Muslimani su činili zločine, ali…Uvek iza njihovog zločina postoji jedno ali… a kada se kaže srpski zločin, tu je tačka. Ako hoćete život u Evropskoj uniji, ako hoćete život u ovoj zemlji onakav kakav treba svi normalni ljudi da imaju, shvatite da je globalna istina o dešavanjima na ovim prostorima izuzetno važna. Izuzetno važna! U tome imaju odgovornost svi, i političari, i nevladine organizacije, i mediji… da se razumemo, i mediji.
Predrag Sarapa: Dobro, dobro, ’ajde, to je jedan deo priče. To smo sad završili, ali, prosto pričamo o tome, da sam Vas nešto pitao, znači…
Nikola Janić: Šta ste me pitali?
Predrag Sarapa: Pa, nadovezali ste se na…
Nikola Janić: Nadovezao sam se, a niste me vi pitali.
Predrag Sarapa: Dobro.
Nikola Janić: Izvol’te, pitajte me.
Predrag Sarapa: Pa pitao sam Vas.
Nikola Janić: Šta?
Predrag Sarapa: Pitao sam Vas… dakle… kad je bilo reči o zločinima… pomenuli smo da su se prvo pojavile te priče oko hladnjače, sad se pojavljuju priče o nestalima, prosto se pojavljuje u drugom vremenu nešto. Ne poredeći to jedno s drugim, to je bio jedan deo priče. Znači, to je to. Ovo…
Nikola Janić: Odgovoriću Vam. Povezivanja…
Predrag Sarapa: Nije povezivanje, nego prosto, kažemo da je postojao zločin i tu, i ovde, i ovde…
Nikola Janić: Ne možete te zločine… (Sarapa i Janić se preklapaju) Vi te zločin ne možete nikako da dovedete u kontekst toga šta će biti sa ovom zemljom. Nemojte da se varate da taj Zapad i ta Evropska unija, hoće Srbiju koja će nastaviti samo da klima glavom i da kaže :“Da, da, da, da…“.
Predrag Sarapa: Dobro.
Nikola Janić: Molim Vas, ja sam došao iz Švedske, da bi ovde izneli neke stvari, koje su veoma važne. O ovome o čemu ste Vi govorili (pokazuje na Radu Trajković). Tri miliona naših ljudi u rasejanju ste totalno izdvojili iz ove zemlje. Mi nemamo konatkt sa zemljom i sa dešavanjima ovde…
Predrag Sarapa: Ja Vas nisam izdvojio.
Nikola Janić: Ne mislim to…
Predrag Sarapa: Evo, ja sam Vas pozvao i u emisiju…
Nikola Janić: …Druga je stvar… Nevladine organizacije, sve nevladine organizacije, morale bi da funkcionišu onako zašta su osnovane, kakav im je statut i kako bi trebalo da rade… Ima dosta stvari koje ovde nisu jasne… Ako dozvolite da se nadovežem, a ja gledam u sat koliko govori gospođa Trajković i koliko gospođa Biserko…
Predrag Sarapa: Gledam i ja.
Nikola Janić: Odlično da gledate i Vi. Ajde da govorimo o onome o čemu smo počeli da govorimo. Govore se stalno iste stvari. Ako ćemo da govorimo o žrtvama, hajde da govorimo o žrtvama. Vrlo rado. Za mene su sve žrtve iste. Ja ne mogu da prihvatim ni jedan zločin. Ali, isto tako ne mogu da prihvatim, kao predsednik nevladine organizacije, koja nikada nije uzela, niti dobija, novac ni od neke, bilo koje vlade…
Predrag Sarapa: A šta Vi hoćete da kažete, u stvari?
Nikola Janić: Hoću da kažem…(prekida ga Sarapa)
Predrag Sarapa: Da su neke žrtve manje vredne, neke više vredne, je l’ to hoćete da kažete?
Nikola Janić: Ne, ne… naprotiv. Da su sve žrtve iste i da politika u ovoj zemčji ne može da se zasniva na osnovu žrtava… Ne možete da nastavite da pričate da je u Srebrenici ubijeno toliko… na Kosovu toliko… Srebrenica je gotova stvar, ali ovo (odnosi se na slučaj vađenja organa otetim Srbima) nije gotovo. Znači…
Predrag Sarapa: Ovo je tek u procesuri. Tužilaštvo za ratne zločine prikuplja dokaze, videćemo šta će biti…
Nikola Janić: Tačno. Ali, gospođa Biserko kaže, da je tužilaštvo pogrešilo što je pokrenulo to pitanje. Kako…
Sonja Biserko: Ne, nego što dnevno izveštava o tome.
Predrag Sarapa: U istrazi ne bi trebalo, ne bi trebalo da se iznosi, gospođa Biserko kaže… da se iznose podaci, ali…
Nikola Janić: To se slažem…
Predrag Sarapa: Evo, gospođa Trajković, najbolje zna taj deo priče. Ali, ono što još hoću da Vas pitam pre nego što nastavimo, oko toga, vidimo da je bilo mnogo problema poslednjih dana u određenim enklavama i mestima, gde živi srpsko stanovništvo, sa strujom. Ona je uključena u, uključena u Šilogu, juče, ako se ne varam i danas je ponovo isključena?
Rada Trajković: Da.
Predrag Sarapa: I, o čemu je sad tu reč, konkretno? Sad imamo i vesti, evo, i Albanci kao protestvuju zbog struje, da li tu iko plaća struju, na Kosovu? O čemu se tu…mislim…radi?
Rada Trajković: Pa, mislim problem redovnosti plaćanja struje je stari problem.
Predrag Sarapa: I devedesete…
Rada Trajković: I kao što znate, ma ne samo devedesete, nego, i u vreme Josipa Broza Tita, prostor Kosova i Metohije, je bio izdržavan prostor…
Predrag Sarapa: Ko bi čitao te satove, da, da…
Rada Trajković:…I, ranije isto tako, i kasnije, u kontinuitetu, nije se našao odgovor na nešto što je samoodrživost prostora Kosova i Metohije, u smislu izvršavanja obaveza za nešto što se potroši. To je neki koncept i Srba i Albanaca. I sada kako ko dolazi na vlasti, ko dominira, da li je to srpska ili albanska vlast, imate bojkot onih koji ne žele da plaćaju struju. Sedamdeset posto stanovnika Kosova u ovom trenutku ne plaća struju.
Predrag Sarapa: Sedamdeset posto?
Rada Trajković: Sedamdeset posto. Samo trideset posto plaća struju. Znači, to je zaista strašno. Srbi ne plaćaju struju, jedno iz nelojalnosti prema KEK-u, s obzirom da su isterani više hiljada Srba, odmah nakon dolaska međunarodne zajednice, i da su Srbi ostali, što kažu na…
Predrag Sarapa: To je bila Kosovska elektrodistribucija tada? Da, da.
Rada Trajković: …Što kažu na socijali. Da, da. Sa druge strane, nije nađen odgovor, i nije se napravilo jedno rešenje, koje bi bilo podržano i dogovoreno između Beograda, Prištine i Međunarodne zajednice. A to rešenje podrazumeva jedinstven pristup u naplati struje. Ne može niko u srpskim sredinama da uđe, da, da, očita strujomer, ako su sve zaposleni Albanci, iz bezbedonosnih razloga. Znači, treba napraviti, ili dva provajdera, ili naći modalitet, i bezbedonosno održavanje električne mreže u sredinama gde Srbi rade, žive. I na taj način, u stvari, angažovati određeni broj Srba na povratak na posao. Vrlo brzo će doći do privatizacije KEK-a. I mislim, tada će, valjda, i Albanci i Srbi se naučiti da plaćaju struju. Jer, ukoliko ta, taj KEK, bude vlasništvo, bilo koje zapadne zemlje, oni neće dozvoliti da na terenu ima…
Predrag Sarapa: Ima neke vesti da ČES hoće da kupi, češka ova…
Rada Trajković: Pa ne znam da li je Češka, znam da ima i američke najave, neke američke korporacije, ima i češke. Ne znam koja će. Ali, svakako onaj ko bude kupio naći će modalitet da se to plati. Ono što je problem u ovom momentu jeste, zaista, da, da institucije posebno od dolaska gospodina i Tačija, i Sejduja iz Vašingtona oni su nekako podršku Amerike razumeli, ja hoću da verujem, vrlo pogrešan način. Da su dobili podršku da vrše institucionalnu represiju nad Srbima, i da sa tom represijom u stvari integrišu Srbe. A ne jednim dogovorenim projektom, jednim dogovorenim principom integracije, koji bi išao u smislu, nečega što bi podrazumevalo u stvari, dostojanstven opstanak Srba. I dogovor između Srba i Albanaca, koji je svakako, i dijalog, koji je svakako neophodan. Bez obzira šta govorimo o žrtvama, kojih je bilo, i sa jedne, i sa druge strane, mi moramo da živimo na tom prostoru. I moramo, na kraju, da pravimo, i dogovore, i kompromise. I ja verujem da će međunarodna zajednica, i očekujem, na kraju krajeva, podršku Beograda za razgovor o stvarima koje su od životnog značaja za prostor Kosova i Metohije. Vi ste do sad razgovarali, ili govorili smo svi nešto, oko statusa. Mi moramo da kažemo da definitivno…
Predrag Sarapa: Mislite ti standardi su, nestali iz priče, nekako od jednom?
Rada Trajković: Potpuna nezavisnost Kosova i Metohije nije definisana. Znači, potpunu državnost taj prostor nema Rusija drži to, kao adut u svojim rukama. To im je potrebno iz njihovih strateških razloga. Mi vidimo pregovore između…
Pregrag Sarapa: Mislim Rezolucija 1244 je i dalje nešto u Ujedinjenim nacijama primenjuje, nije to odbačeno…
Rada Trajković: Da, ona nije, ona nije srušena, što kažu, nije poništena. Sa druge strane, ja bih više obratila pažnju na ono što su razgovarali u stvari Rusi i Amerikanci. A to je zahtev Rusije da strateški očuva postsovjetski prostor. I ona drži nas, ono što kažu, kao piuna, kojeg će u određenom momentu izbaciti i žrtvovati za neku svoju poziciju. Onde gde imate bezbedonosno prisustvo Evropske unije i Amerike, onde gde ulaskom Euleksa i poslednjih pedeset ruskih policajaca je napustilo, i gde imate samo političku…
Predrag Sarapa: Da, da, podršku.
Rada Trajković:…Političke predstavnike Rusa, na, na, Kosovu i Metohiji, mi ne možemo govoriti o nečemu što je realan uticaj Rusije na tom prostoru. Sa te strane zaista, treba raditi mnogo. Ono što je kazala Sonja, do jednog nivoa se slažem da ova presuda na jedan način uticaće i na Međunarodni sud u Hagu oko naše…
Predrag Sarapa: To je posebno pitanje.
Rada Trajković: …Da. ali, sa druge strane isto tako i oslobađanje Milutinovića, kao da su malo otškrinuta vrata. Znate, međunarodna zajednica gde dođe, gde na jedan način i učestvuje u kreiranju, i pravljenju krize, nije baš uvek spremna da to dovrši i da ode. Ipak i njoj treba neko vreme, da bi mogla da iskontroliše ponašanje Albanaca na prostoru Kosova i Metohije. Ja ću Vam reći još…
Predrag Sarapa: Mislite prostor Kosova nije prepušten potpuno albanskoj vlasti, to hoćete da kažete?
Rada Trajković: Ne, ne, to potpuno. To je sasvim jasno. Doduše u ovom momentu UNMIK je na nivou Ministarstva inostranih poslova Kosova. On faktički ima političku moć, govori se u stvari da ima političku moć, koju suštinski, nema. Najveća moć se nalazi u kabinetu gospodina Pitera Fejta. On ima, i kapacitet, on ima i institucionalnu infrastrukturu, on ima novac, ima sve. E sada, problem je kako Beograd, i svi mi doživljavamo Pitera Fejta. On ima, tu duplu, dvostruku ulogu. On je visoki predstavnik Evropske unije, sa jedne strane, što ne bi trebalo za nas koji stremimo Evropskoj uniji, da bude problem. Sa druge strane, on je i predstavnik međunarodne grupe koja je priznala nezavisnost Kosova, koja nema legalitet i legimititet u nečemu što je međunarodno pravo, kao takva institucija.
Predrag Sarapa: Dobro. Ono što ćemo pokrenuti još kao pitanje, vidimo održana je tribina na Kosovu. Delimično je utvrđeno ono što svi znamo. Mislim da je na toj tribini došlo do zaključka da su srpska i albanska strana i dalje da je to, da su to dve realnosti. Srbi malte ne, žive odvojeno od Albanaca. To su dva društva, dva sveta. I, mislim, prosto, sever je jedno, enklave su drugo. Šta je tu najveći problem u stvari? Na severu živi manji broj stanovnika, Srba nego u enklavama, koliko ja mogu da razumem?
Sonja Biserko: Jeste, da.
Predrag Sarapa: Procentualno?
Rada Trajković: Da, da. Ne samo to. Ja mislim na principu podele Kosova, ili podela Kosova, kada bi prihvatila međunarodna zajednica, onda bi ustanovila jedan princip koji i zaista napravio haos u regionu..
Sonja Biserko: Jeste.
Rada Trajković: To mislim da je realnost. S druge strane, sedam posto teritorije Kosova u poređenju sa ostatkom Kosova, ne znam, kome toliko znači. Mislim samo na sever. Ako suštinski sve ono što, mi definišemo kao teritoriju od posebnog, posebno za dijasporu, posebnog značaja. Prostor Kosova i Metohije jeste zbog te, centra naše duhovnosti, ako hoćete i državnosti, početka nekih korena državnosti, jeste i Pećka patrijaršija, i Dečani, i Gračanica. Ja zaista mislim da, ozbiljna država da bi sačuvala uticaj bez obzira, kako će se, pretpostavljamo, kako će se kretati dalji tok oko Kosova i Metohije, ali treba očuvati svoj uticaj kroz nešto što podrazumeva podršku Srbima.
Predrag Sarapa: Dobro.
Rada Trajković: Kroz nešto podrazumeva podršku Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Mi sada imamo projekat, teško mi je to da izgovorim, u političkom delu, normalno za sve nas neprihvatljiv Marti Ahtisarija, ali u tehničkom delu, koji nudi elemente koji mogu da omoguće opstanak Srba na celom postoru, ja mislim da je rešenje.
Predrag Sarapa: Dobro sad ćemo kratko…
Nikola Janić: Ako mogu da se nadovežem…
Predrag Sarapa: Izvolite Sonja. (obraca se Janiću) Ići ćemo nekim redom, ali dobićete priliku.
Sonja Biserko: Ja mislim da, zapravo, bilo kakva podela isključuje Srbe u enklavama. I mislim da je to jedan, protiv tih ljudi. S obzirom da se najveći broj tamo nalazi. Mi smo tamo prošle godine proveli sedam, osam meseci istražujući stanje u tim enklavama. I došli smo do zaključka, o tome smo napisali obiman izveštaj. Da zapravo, Beograd se nije uopšte ponašao, ili vodio neku politiku u odnosu na te Srbe. A čini mi se da je godinama i međunarodna zajednica, nekako ih ostavila sa strane, pošto su bili u nekoj limbo situaciji. Međutim ima jedna druga realnost, koja nije vidljiva, ni za Srbe, možda, na Kosovu, a ni ovde, a to je da Srbi i Albanci u tim enklavama, komuniciraju, imaju jedan suživot, koji nije nikad, da kažem osvetljen ili vidljiv za javnost. Zato što niko o tome neće da piše. Znači postoji jedan modulsivendi, koji i te kako funkcioniše. I moram da kažem još jednu stvar, s obzirom da se s time mnogo manipuliše. Poslednji godina i nema tako mnogo etnički motivisanih incidenata. Ima nekih, pošto smo razgovarali sa puno ljudi, više, da kažem provokacija. Da, prolazi se preko njive…
Predrag Sarapa: Od sedamnaestog marta 2000. i…četvrte.
Sonja Biserko: Ima naravno, oko povratka imovine, to je veliki problem. I to je nešto što međunarodna zajednica preko ovih komisija koje je osnovala, sada nešto će sigurno insistirati, to je jedan proces, kao što je bilo i u Hrvatskoj, Bosni. Ne može se rešavati odma’, pošto treba neka, kako da kažem, da se složi mnogo faktora. A sad, s obzirom da je godinama status bio prioritet niko na ovo nije obraćao pažnju. Znači, Srbi u enklavama prosto, treba da ostanu. I mislim da do sad iz Beograda nije vođena politika njihovog ostanka. Vodila se jedna lažna politika o povratku Srba koje uopšte nije bilo, sem možda u delove za koje su smatrali da će biti, ono podeljeno Kosovo. Dosta novca međunarodne zajednice je otišlo na taj projekat bez ikakvog efekta. Mislim, da je to, prosto, jedan bačen novac.
Predrag Sarapa: Na povratak?
Sonja Biserko: Na povratak, da. Da je to prosto se raspršilo. I da je taj Centar za koordinaciju na jugu Srbije isto tako špekulisao i manipulisao tim sredstvima koja su navodno išla za Kosovo. Međuti, ti ljudi koji žive dole nisu od toga ništa imali. Znači, oni su, prosto, ljudi ostavljeni sebi. I mislim da je krajnje vreme, da se i Beograd, i uopšte srpske organizacije, partije, nekako konsolidišu i traže taj modusinvenes sa Albancima. Da se integrišu u albansko društvo, odnosno kosovsko društvo. I da budu deo tih institucija, i tog procesa. Jer, i oni moraju…
Predrag Sarapa: Ali vidimo Srbi ne prihvataju tu vrstu integracije u to društvo, jer tu je problem onda: školstva, problem je zdravstva, problem je prosvetnog sistema, problem je sadržaja…
Sonja Biserko: Pa ne Ahtisarijev plan daje njima vrlo visoku samoupravu. Mislim da, Srbi na Kosovu prema tom planu imaju veoma veliki prostor za samoorganizovanje, onako kako oni vrlo često govore o tome. Prema tome, taj plan, apsolutno, kao što Rada kaže, na tom nivou zadovoljava njihove potrebe.
Predrag Sarapa: Pre nego što uključimo ponovo gospodina Janića, kratak reklamni blok. Molim režiju za reklame, pa se vraćamo u studio. Evo nastavljamo, gospodine Janiću, niste zapostavljeni, dobićete reč. Ono što hoću da i Vas pitam, jeste, da, ne znam koliko je to propraćeno, koliko Vi imate uvida u to. Znači dva odvojena društva, i znači sad u dijaspori imamo ljude koji su se integrisali, na primer u Švedskoj, ili ne znam gde u Evropi i one, koji nisu, koji žive u getoima, je l’ tako? Imamo kineske četvrti negde na Zapadu, negde nemamo, ili eto…
Nikola Janić: Znate, mislim da posle ovoga što je rekla gospođa Biserko i gospođa Trajković, da ne možemo odmah da pređemo i pričamo o integraciji dijaspore u svetu…
Predrag Sarapa: Pa, dobro…ne pričamo, ne to je poređenje samo…
Nikola Janić: Što se tiče izveštaja koji je pomenula gospođa Biserko… ja sam dobro pogledao taj izveštaj…
Predrag Sarapa: Koji izveštaj, recite?
Nikola Janić: Gospođe Biserko i njenoj poseti enklavama, koje je objavio Helsinški odbor. Mislim da tu ima puno stvari koje ne štimaju, koje nisu tačne, kao i u drugim izveštajima. Hjumen vojs će, s obzirom da je švedska nevladina organizacija, napraviti analizu izveštaja koje je uradio Helsinški odbor, gospođa Biserko. I ne samo izveštaje gospođe Biserko. Znate, nevladina organizacija ima pravo da traži podatke i od institucija, i od političara, i od svakoga… I da ih dobije. I treba da ih dobije. Ali, isto tako, nevladine organizacije moraju da budu spremne da i one moraju da odgovore na postavljena pitanja. Ja sam iz Švedske nekoliko puta tražio neke podatke od Vašeg odbora (obraća se Biserko), doduše telefonom, a nikada ih nismo dobili. Ono što se ispušta ovde, što je veoma važno, a prelazimo preko toga …
Predrag Sarapa: A šta je Vama tu sporno, mislim ne razumem?
Nikola Janić: Sporna je sigurnost tih ljudi na Kosovu. Kako gospođa Biserko to predstavlja… Pomenuću nekoliko stvari, kad ste pomenuli dijasporu. Vi ste (obraća se Sonji Biserko) u izveštaju o Vašoj poseti enklavi, gde su Vas gađali grudvama, o kojoj je bilo govora i u medijima, rekli da je bio televizijski tim koji je to snimio i da je taj snimak odmah prosledio organizacijama dijaspore. Kojim organizacijama? Dajte… recite kojoj je organizaciji on prosleđen, da znamo… U vašem izveštaju, o kojem Vi govorite… i uopšte Vaš godišnji izveštaj… Vi ste za dve godine dobili, odnosno za četiri godine ali za dve godine još nisam dobio cifru… Ali za dve godine ste, za svaku ste godinu dobili po 20 hiljada evra samo za godišnji izveštaj koji ste radili. Vi ste recimo, što je neozbiljno za jednu tako profesionalnu organizaciju, napisali za gospodina Marka Jakšića, za koga i ptice na grani znaju da je član DSS-a, da je on lider radikala…
Sonja Biserko: Radikalnih elemenata, da. ( osmehuje se).
Nikola Janić:…Dozvolite, gospođo, to postoji na Vašem sajtu i piše u Vašem godišnjem izveštaju. Vi ni to ne znate? A šta mi ovde propuštamo da govorimo? Propuštamo sigurnost tih ljudi…
Predrag Sarapa: Kakve veze ima ko je čiji član, bitno je… način delovanja i…
Nikola Janić: Ne, oprostite, oprostite… Ako se u izveštaju Helsinškog odbora napiše, da treba da se cenzurišu knjige na Pravnom fakultetu, one koje će se upotrebljavati kao gradivo…
Sonja Biserko: O čemu se ovo govori?
Predrag Sarapa: Pa, nema to veze sa ovim problemom.
Nikola Janić: Ima i te kakve veze jer je sve povezano…
Predrag Sarapa: Pa pričamo o Kosovu…
Nikola Janić: Pa naravno da je sve to o Kosovu… U izveštaju se pominje Kosovo najviše. Ovo što je gospođa Biserko sada rekla, to je u stvari politički govor za Ahtisarijev plan. (Sarapa ga opet prekida).
Predrag Sarapa: O tom izveštaju je bilo reči… O tome smo… o tome smo pričali u ovoj emisiji. Ali, sad pričamo o…
Nikola Janić: Kako dijaspora gleda…. Ne ovako kako ste vi rekli. Dijaspora gleda na stvari sasvim drugačije. Prvo, da je Kosovo naš deo. Mi osećamo Kosovo kao i skoro svi u Srbiji. Kosovo nije samostalna država, kao što ste Vi rekli (pokazuje na damu preko puta njega). Jedan deo važnih zemalja nije priznao nezavisnost… Ali, zaboravlja se sigurnost tih ljudi u enklavama, o kojima Vi govorite…
Sonja Biserko: A jeste Vi bili nekada u enklavi nekoj?
Nikola Janić: Molim? Gospođo, gde sam ja bio, to ću zadržati za sebe.
Predrag Sarapa: Pa recite gde ste bili i što?
Nikola Janić: Ggde god da sam bio nisu me gađali gađali grudvama, a vi tražite da vi vodite razgovore sa tim ljudima… Nemojte me prekidati, hoću da završim ovo jer je to veoma važno…
Predrag Sarapa: Vrlo dobro, recite, ali…
Nikola Janić: … Vi ste pomenuli da to nema veze sa izveštajem Helsinškog odbora, koji je veoma profesionalna organizacija… Gospodine Sarapa, Vi ste voditelj… Vi ste voditelj na Studiju B? Ako neko u jednom ozbiljnom izveštaju napiše da ste Vi voditelj Televizije Košava, ili RTS-a, to ne može da bude validno. Drugo… izveštaji koji se šalju odavde imaju drugu namenu, a oni ne odgovaraju istini, ne odgovaraju činjenicama. Ono što je osnovno, a propuštate svi, to je sigurnost ljudi na Kosovu. Ti ljudi se zaključavaju čim padne mrak… Oni se zaključavaju…
Predrag Sarapa: Pa o tome pričamo, sad…
Nikola Janić: Ne pričamo o tome! Oni se zaključavaju i celu noć provedu u strahu, ili dežurajući pored prozora, sedam godina posle svih onih dešavanja…
Sonja Biserko: (govori dok i Janić): Pa i ja se zaključavam, što?
Nikola Janić: Ne, ne, nemojte… Gospođa Biserko neka šapuće Vama, ja nju nisam prekidao…
Predrag Sarapa: Pa čekajte. Vi ste sada rekli da je gospođa nešto napisala u izveštaju. Sad ona kaže Vama, šta, o čemu se radi u tom izveštaju, šta je napisano, šta nije. Pa eto možemo tako…
Nikola Janić: Pa, evo, imam ovde…
Predrag Sarapa:…Neku vrstu polemike…
Nikola Janić:… pa neka gospođa Biserko kaže ako nije tačno, ja ću joj se izviniti…
Rada Trajković: A da li mogu ja, kao korisnik tih usluga napisanih i jednih i drugih…
Nikola Janić: Ne. Ako je gospođa mene prekinula, da bi rekla nešto, zašto bi ste Vi rekli…
Sonja Biserko: Ja uopšte nisam Vas prekidala.
Predrag Sarapa: Evo, je l’ to, to?
Nikola Janić: Ne, nije.
Predrag Sarapa: Šta još?
Sonja Biserko: Ništa nisam rekla.
Nikola Janić: Vi ste hteli nešto da kažete. Pa evo gospođo šta nije u redu…
Predrag Sarapa: Molim Vas, ja moram ipak postaviti pitanje. Znači, Vama je sporno to, što je Marko Jakšić član radikala a ne DSS-a?
Nikola Janić: Ne, ne, pa nemojte molim Vas gospodine Sarapa, nije to sporno… Sporno je ako, u jednom veoma izbiljnom izveštaju, piše da je Predrag Sarapa voditelj Košave, a ne Studija B. Znači, neistina…
Predrag Sarapa: Ne ljutim se. Nek’ napišu šta hoće. Evo, gospođa Biserko… (hoće da da reč gospoši Biserko)
Nikola Janić: Čekajte… pitali ste me i dozvol’te da odgovorim šta je sporno? Sporno je da je ovaj izveštaj, koji je napravljen prilikom njene posete enklavama, netačan…
Predrag Sarapa: E, pa…
Nikola Janić: … da ne dogovara istini. Mi smo u Švedskoj napravili analizu o organizacijama koje deluju na Kosovu…
Predrag Sarapa: Dobro…
Nikola Janić: Izveštaj ne odgovara istini i stvara jednu pogrešnu sliku o…
Predrag Sarapa: … Sad da uključimo gospođu Trajković. Evo čuli ste jedan deo priče oko toga.
Rada Trajković: Ja evo, već desetu godinu živim u enklavama. I znam realnost. Drago mi je kada brinu o nama svi. Ali, uvek mi je draže da dođe neko, pa čak i pogrešno nešto da napiše. Helsinški odbor, ili Sonja Biserko na čelu tog odbora došla je sa grupom aktivista i posetila je, gotovo…
Sonja Biserko: Sve enklave.
Rada Trajković:…Sve enklave. I ona je najmanje, zaista, koja podrazumeva nekoliko ljudi samo. Normalno da je bilo i neprijatnih, pripremljenih incidenata. Ne mogu da, na jedan način ne pravdam i te ljude. Žive u vrlo teškim uslovima. Informišu se na jedan loš način, ima raznoraznih uticaja na njih, i oni zaista mogu da reaguju na način, koji podrazumeva da, i onog koji je došao da nešto napiše o njihovom stanju…
Predrag Sarapa: Krivo percipiraju.
Rada Trajković:… Dočekaju na taj način. Ali, ono što je realnost, to je da, Srba na Kosovu i Metohiji, u gradovima nema, uopšte.
Predrag Sarapa: Mhm, Priština je, baš ono…da, da.
Rada Trajković: Ne samo Priština. I Priština, i Uroševac i…
Predrag Sarapa: Gnjilane?
Rada Trajković:…Gnjilane, i Dečane, i Prizren. I ono što u perspektivi svi zajedno, angažujući pre svega one ljude, koje međunarodna zajednica doživljava, kao ljude koji govore realno, i u momentu kada su kritikovali sopstveni narod zbog svog ponašanja. Znači, oni imaju kredibilitet mnogo više da urade, ukoliko žele da urade, oni moraju da počnu, da povedu akciju protiv nečega, što podrazumeva borba protiv tog urbanog fašizma. Vrlo je tužno kada čujete da međunarodni predstavnici se zadovoljavaju, time da kaže: e Srbi, može srpski da se govori u Prištini. To ne znači ništa. Da li imamo kao u Americi, srpsku ulicu, ili četvrt, ili naselje, ili nešto što bi podrazumevalo taj vid tolerancije Albanaca. Svakako…
Predrag Sarapa: A je l’ može sad slobodno da se govori srpski?
Rada Trajković: Da. To, to fakat jeste, da može. Moram da Vam kažem, sloboda kretanja jeste popravljena. Ne bi bilo fer da govorimo da…
Sonja Biserko: Mi organizujemo stalno te ekskurzije…
Rada Trajković: Imalo je uvek individualnih prijateljstava između Srba i Albanaca. U enklavama uglavnom, i naftu, te male benziske pumpe od kojih žive Srbi, uglavnom ih snabdevaju Albanci. A normalno Albance na severu, snabdevaju Srbi.(smeje se)
Predrag Sarapa: Dakle, nije baš…
Rada Trajković:…Što se tiče mafije, ona je najprogresivniji deo društva na Kosovu i Metohiji (smeju se Biserko, Sarapa i Trajkovićka), ali, ne samo to nego i na prostoru bivše Jugoslavije. Mi ovde vidimo…
Predrag Sarapa: A bratstvo i jedinstvo mafije, da…
Rada Trajković:…Političke elite koje su sukobljene, ali zato mafije funkcionišu fantastično. Prema poslednjim izveštajima koji su dolazili iz zapadnih zemalja može se pročitati da srpska i hrvatska mafija rade kao partneri, a srpska i albanska je bratska mafija. Oni, znači, rade zajedno. I to je nešto što je fakat, što je…
Predrag Sarapa: To neki novi Savez komunista Jugoslavije?
Rada Trajković: Da, potpuno. (smeju se) I u tom smislu, mislim da, da, moramo shvatiti da ne bi trebali političari da dozvole da budu, što kaže, mafija iznad političke elite.
Predrag Sarapa: Zvaničnog sistema, da.
Rada Trajković: I da…ne samo zvaničnog, to da, ali i da nema komunikacije između Beograda i Prištine.
Predrag Sarapa: Imali ste jedan nedavno problem, kada ste dolazili u Srbiju. Zaustavljeni ste na granici, pretresani, i tako dalje, i tako dalje. To smo čitali kao vest.
Rada Trajković: Pa mnogo pripadnika OVK-a se nalazi, nažalost u institucijama. A i između ostalog i liderstvo na najvišem nivou, predsednik vlade jeste iz te…Znate, kad imate lidere iz organizacija koja je, ono što kažu bila, potiče iz ilegalne organizacije, ona ima i ilegalnu kulturu ponašanja. To je ono, znate, da podržava kriminal, podržava nasilje na jedan prećutan način…
Predrag Sarapa: Koji je to bio motiv? Šta je to…
Rada Trajković: …I nema odgovornosti. Suština svega jeste u tome da, liderstvo koje proističe iz ilegalnog miljea, suštinski ne može da se navikne na legalnost rada kroz institucije. I institucionalni rad prilagođava etničkoj podobnosti. Znači…
Predrag Sarapa: Osnovni kriterijum je to, je l’ tako?
Rada Trajković: Pa, otprilike.
Sonja Biserko: Pa dobro problem institucija postoji u celom regionu.
Rada Trajković: Da, da. Mislim na Kosovu je zaista, suštinski, prilično izraženo i to i međunarodni predstavnici, kriminal, siromaštvo. Unutar albanski, tihi, ali vrlo snažan sukob između Tačija i Haradinaja. Prostor Kosova i Metohije je vrlo složen prostor. I mislim da, mi kao država treba da imamo strategiju koja bi podrazumevala saradnju i partnerstvo sa međunarodnom zajednicom.
Predrag Sarapa: Oko tog pitanja?
Rada Trajković: Oko svih pitanja, koja se dole kandiduju. I u dobroj meri, prestanak jake retorike, ili populizma. Retorike populizma, koja je inače, Srbiju i srpski narod jako mnogo koštala. Politika populizma nam je kao rezultat donela gubljenje i teritorija i naroda. Nama je potrebna sada politika ekonomskog populizma, jačanje Srbije, jačanje Srbije kao evropskog partnera, jačanje saradnje Srbije sa Evropskom misijom na prostoru Kosova i Metohije…
Predrag Sarapa: Bilo je reči o povlačenju Kejfora ili KFOR:a sa prostora Kosova i Metohije, vidim da je to Džojzen Bajden demantovao…
Sonja Biserko: Jeste, jsete.
Predrag Sarapa: I rekao da se neće povući, kako bi te trupe bile posle toga upotrebljene u Avganistanu. S druge strane, imamo, formiranje Kosovskih snaga bezbednosti. I tu neku vrstu priče oko promene, da li bezbednosnog okvira, deo međunarodne zajednice kaže da to nisu prave snage, nego to je samo 2000 njih, kao nešto pod oružjem, a s druge strane imamo ovde retoriku ili priču, dela scene, ili najvećeg dela scene, da, tako kažem, koji govori da je to ipak stvaranje nekog nukleusa vojske ili ne znam čega?
Sonja Biserko: Zapravo, oni naravno imaju pravo na to kao neka država. Mora neki, da kažem, sigurnosni sistem da se stvori i tamo. Drugo, Kosovo je jedna tačka, geo-strateška tačka koja je užasno važna za Balkan i neće se Kejfor sigurno, tako brzo i lako povući, dok se ceo taj region u celosti ne stabilizuje, i ne počne da se demokratizuje. Je l’ teško je govoriti o nekoj demokratiji u ovom regionu, ne samo dole, nego i ovde, i u Makedoniji, i u svim tim susednim zemljama. To je jedan onako…
Predrag Sarapa: Pa i u Hrvatskoj ima…
Sonja Biserko: Pa dobro govorim o celom regionu. To je mukotrpan proces tranzicije. On je bio zakočen pravljenjem tih novih država i to je nekako kidnapovalo energiju za te ekonomske reforme. I vidimo koliko to teško ide, koliko je otpor tim reformama, ako uzmemo recimo Srbiju. Na Kosovu je problem, možda, još i veći, zato što Albanci skoro dvadeset godina skoro nisu bili u strukturama nikakvim, čak i oni koji su nekad bili, trebalo je puno vrmena da se ponovo nekako uključe. I drugo, na Kosovu se vlast deli na nekoliko nivoa. Imate UNMIK, imate Euleks, imate „kosovsku vladu“, imate paralelne srpske institucije, imate razne ambasade, razne međunarodne organizacije, imate jako puno, kako da kažem, aktera…
Predrag Sarapa: Struktura moći, da, da.
Sonja Biserko: I tih raznih centara moći. I to sve treba nekako da se uskladi da bi to dalo neke rezultate. Evo vidimo ovaj slučaj sa strujom. Prosto je neverovatno da deset godina na Kosovu, ne samo Srbi, nego i Albanci, nemaju struju po dva tri sata, dnevno imaju struju, ili svaka tri sata je gube. Prema tome, znači govori se o jednoj, da kažem ekonomskoj neefikasnosti. To je bez nekog ekonomskog razvoja, neće moći ni demokratija da se razvija to je prosto uslovljeno tim.
Rada Trajković: A sve teže je, s obzirom da je recesija sada.
Predrag Sarapa: Koji procenat nezaposlenosti na Kosovu je, mislim do sada, mislim to je…
Sonja Biserko: Preko 50 posto.
Rada Trajković: Negde preko 50, da, ali ja mislim…
Predrag Sarapa: Pedeset posto radno sposobnog stanovništva?
Rada Trajković: Da.
Predrag Sarapa: To je stvarno…
Rada Trajković: Ja mislim da negde 60 posto Albanaca nije zaposleno.
Predrag Sarapa: To je baš veliki broj.
Rada Trajković: A, ekstremno siromašnih ima negde oko 19, čak možda sada i više, s obzirom da dijaspora gubi posao u zemljama Zapada manje novca dolazi, bila je…
Predrag Sarapa: Oni su izdržavali…
Rada Trajković: Nakon proglašavanja nezavisnosti bila je donatorska konferencija, međunarodna zajednica taj novac koji je obećala i ona ga sada ne ulaže i sve će ga manje ulagati…
Sonja Biserko: Pa, svi gubimo, ceo region gubi.
Rada Trajković: …Tako da, da, veliko je siromaštvo, velika previranja, ne zna se na kraju krajeva kojim putem, i kojim procesima će i taj prostor poći, u smislu bezbednosti, i u smislu stabilizacije…
Predrag Sarapa: Čuli ste. Znači, ipak taj ekonomski koncept, videli smo u Evropi je lakše zadovoljiti neke standarde ljudi imaju neke poslove. Ali, i recesija je i tamo, a vidite na Kosovu, to je tempirana bomba. E sad…
Nikola Janić: Da, ali…
Predrag Sarapa: Nije moguće porediti, možda, a?
Nikola Janić: Ako zaista brinemo o ovom području, o celom području Balkana, mislim prvenstveno području bivše Jugoslavije i od kada se raspala, osnovno je: globalna istina. To je broj jedan. Drugo je: poštovati sve narode, sve ljude i sve žrtve. Treće je izveštaji koje nevladine organizacije šalju, a koji su izuzetno važni. Oni moraju da budu korektni. Na sajtu www.koreni.net , časopisa koje izdajem, počećemo da puštamo posebno neke dokumente i neke izveštaje, što može da doprinese da dođe do jednog pomaka. Ovde se ništa ne dešava. Ovde, u Srbiji, imamo samo: Kosovo je Srbija i tačka. S one strane imate: Kosovo je albansko i nezavisno, i tačka. Ali postoje uz to i druge stvari, koje su veoma važne, koje prolaze pored nas… Mi smo sada govorili o svemu i svačemu. Malo je vremena. Ali …
Predrag Sarapa: Ma, dobro.
Nikola Janić:…Ne, ne dozvol’te gospodine Sarapa… Ovaj narod je posvađan, to svi znamo kako je posvađan još u bivšoj Jugoslaviji. Kada govorimo o Kosovu, kada gospođa Biserko kaže o nestanku struje: „i Albanci nemaju struju“… to je tačno. Ali nemojte da propustimo da se ne zaključavaju Albanci u svoje kuće kad padne mrak, već Srbi. Da ne bi bili ubijeni, prebijeni…Gospođa je pomenula, a i Vi ste pomenuli, da od povratka izbeglica nema, ništa. Naravno da nema. Čak se još jedan deo Srba iselio sa Kosova u onom periodu kada je trebalo da se vrate. Niko neće da pogleda realnu situaciju, onakvu kakva jeste. Naša vlast neće jer je pitanje Kosova ovde samo za domaću upotrebu, verujte mi. Jedan Vaš kolega je bio u Rusiji skoro, pre dve nedelje. Pitao sam ga da li je tamo čitao nešto o Kosovu? Kaže: Ništa. U Švedskoj se ne sećam kada sam nešto pročitano o Kosovu… zaista se ne sećam. Važno je da se tim političarima, koji odlučuju, mora dati korektan papir, kada ga čovek pročita da kaže:“Aha je l’ tako to?“ E, hajde od sada na osnovu toga da donosimo odluke.
Predrag Sarapa: Dobro.
Nikola Janić: To je veoma važno.
Predrag Sarapa: Dobro. Tu krećemo dalje. Ono što vidimo danas, što je još obeležilo današnji dan, deo vladajuće koalicije, pratite sva dešavanja i deo vladajuće koalicije slavi, odnosno ne, obeležava smrt Slobodana Miloševića, drugi deo, znači vladajuće koalicije sutra obeležava godišnjicu ubistva pokojnog premijera Zorana Đinđića. I jedan i drugi su imali svoje koncepte i o Kosovu. To su, mislim, kako to sad deluje, to je sad vladajuća koalicija je l’ tako? Koncepti su različiti i o samoj priči oko Kosova, sve je to, onako, nekako čudno. Mislim, pomalo neverovatno. I s jedne strane Milošević, onda s eobeležava nešto drugo…
Rada Trajković: Ja samo znam, da zaista, nasilna žrtva pokojnog premijera Đinđića…
Predrag Sarapa: Ne može da se poredi, naravno, ali…
Rada Trajković: Ne može da se poredi, s nečim što je u stvari, i politika, i nemanje vizije gospodina Miloševića, koji nas je inače doveo u ovakvo teško i međunarodno, i bilo kakvoj, i ekonomskoj, i da ne kažem…
Predrag Sarapa: Samo sam hteo da kažem, imamo jednu vrstu šizofrene situacije u…
Rada Trajković: Pa ne, to je bio taj populizam. Politika populizma koja na je ostavila i bez teritorije i bez ljudi. Srbija je danas zemlja sa najvećim brojem proteranih ili izbeglica. Sa interno raseljenih lica sa Kosova i Metohije. Premijer, pokojni, Đinđić je ostavio jednu veliku stvar iza sebe, a to je da više ne postoji politika koja će moći…
Predrag Sarapa: Silom da rešava neke stvari?
Rada Trajković: Ne samo silom, nego da rehabilituje ono što su vrednosti bile Miloševićevog režima. I vidite sada, kod pokušaja, ipak je to zajednička vlada. Ja razumem da se potpišu neki sporazumi, koji su potpisani između Demokratske stranke i SPS-a. Ali, pre svakog potpisivanja primirja, pre svakog početka dijaloga, između onih koji su se suštinski razlikovali i čak i isntitucionalno bili do te mere, što kažu, ubijani, bilo je i žrtava od strane Miloševićevog režima prema…
Predrag Sarapa: Pa, političkih ubistava, svega je bilo naravno. Ovde naročito…
Rada Trajković: Da, mora se napraviti jedna, jedan bilans što kažu, i potpisati dokument koji bi podrazumevao neku moralnu satisfakciju za one koji su ipak pobedili taj režim.
Predrag Sarapa: Vidite, da naravno, vidimo sada….
Rada Trajković: Kao što očekujem da i kod početka razgovora između Albanaca i Srba se potpiše jedan dokument koji će podrazumevati, hajde da razgovaramo o nečemu što je budućnost, imali smo žrtve i sa jedne i sa druge strane. Svi plačemo na svoja groblja, ali imamo žive i moramo da idemo dalje.
Predrag Sarapa: Vidimo danas i reakciju dela Srpskog pokreta obnove, koji kažu, ili same stranke, da će teško opstati vlada, ako se SPS ne odrekne Miloševića. Imali smo izjavu Mrkonjića pre izvesnog vremena koji ga hvali kao heroja. S druge strane imamo realnost da je premijer Đinđić ubijen tragično.
Sonja Biserko: Pa to je rezultat, da kažem, nespremnosti da se ipak Milošević stavi gde mu je mesto. I da se prosto, taj kontekst, u kome je on bio moguć, prosto definiše, šta je to bilo. Je l’ u krajnjoj liniji on jeste bio izvođač tih radova, koji neki vrlo podržavaju, misle da će sa drugim sredstvima da realizuju neke ciljeve pogotovo u Bosni. Ali, to je jedna drama, ja bih rekla i to nije jednostavno. Srpsko društvo je, srbijansko društvo je, da kažem poraženo, frustrirano, to su, kažem, neki procesi koji traže vreme, traže hrabre političare…
Predrag Sarapa: Hoću da Vas pitam još nešto…
Sonja Biserko: Kao što je bio Zoran Đinđić. On je bio spreman da se suoči…
Predrag Sarapa: Dačić je rekao danas da će oni, ministri iz SPS-a odazvati se, otići da, obeležiti tragičnu godišnjicu stradanja pokojnog premijera Zorana Đinđića. Čeda Jovanović je rekao, Čedomir Jovanović da SPS i dalje luta između 11. marta i 12. marta. Znači, 11. marta obeležavanja godišnjice smrti Miloševića, 12. marta tragičnog ubistva Zorana Đinđića.
Sonja Biserko: Jedno lutanje da.
Rada Trajković: Pa ne imate…ne, oprostite, samo da kažem. Vi imate, vrlo često pobornici Miloševića, propagiraće da je Milošević ubijen od Haga. A mi znamo da je predsednik, premijer Đinđić ubijen od države, od institucija države, od Državne bezbednosti.
Predrag Sarapa: Ostataka tog poretka Miloševićevog.
Rada Trajković: Da, potpuno.
Nikola Janić: Je l’ mogu…?
Rada Trajković: I sada zaista svi mi očekujemo da se unutar tih institucija i tih ljudi koji su stajali iza tih institucija da definitivno raskrstimo sa tim starim strukturama, koji na kraju krajeva i Srbiju, i u ovom momentu, i u ovom trenutku usporavaju u nečemu što su procesi prema Evropi. Procesi prema nečemu što je izlazak iz onog mračnog vremena.
Predrag Sarapa: (obraca se Janiću) Evo, kratko.
Nikola Janić: Neshvatljivo da vi toliko godina pričate i dalje o Miloševiću i o Đinđiću. Zašto ne pričate šta ćete da radite sutra? Podele koje postoje u ovoj zemlji nigde na svetu ne postoje, a u svim parlamentima imate razne partije. Pogledajte samo šta se dešava u našoj Skupštini. Govori se o govoru mržnje. Pa nije govor mržnje samo sa jedne strane?! Govor mržnje je i sa jedne i sa druge strane. Govor mržnje postoji i ovde. Ali, prestanite jednom da pričate o prošlosti.
Predrag Sarapa: Dobro.
Nikola Janić: Dozvolite da završim…
Predrag Sarapa: Evo, završite.
Nikola Janić: Ako se o Miloševiću pričalo 10 godina, koliko bi godina to trebalo, ako s evratimo u vremenu, da pričamo o nekim drugim zemljama, o nekim drugim političarima i nekim drugim zločincima?
Predrag Sarapa: Ne, ne, mi pričamo ovde o odnosu…
Rada Trajković: Nikola, ako govorimo o tome i…da
Sonja Biserko: (dobacuje Janiću) Mi živimo ovde gospodine…
Rada Trajković: I na Zapadu ima različitih koncepata… Evo, recimo sada gospodin Sarkozi hoće povratak Francuske u NATO.
Nikola Janić: Tačno.
Rada Trajković: De Golova politika je bila drugačija, podele postoje. Ne postoji zemlja gde nema razgovora…
Nikola Janić: Niste me razumeli, ovo o čemu Vi sada govorite o tome treba govoriti, ali Vi govorite o prošlosti koja je toliko iza nas… Vaša deca treba da gledaju u budućnost…
Predrag Sarapa: To je prošlost, to je prošlost koju nažalost živimo i ostaci te prošlosti nas sustižu svakog trenutka.
Nikola Janić: Jednom raščistite s tom prošlošću…
Predrag Sarapa: Moramo govoriti o teškim zločinima i naročito o ubistvu premijera. I to razdvojiti na neki način od onoga što je bila sudbina Miloševića, za nekoga kao heroja, a za nekoga kao, da tako kažemo diktatora.
Sonja Biserko: Pa dobro, on je tačka, ta važna tačka odakle Srbija…
Nikola Janić: Da, ali ne treba ljudi, Srbi, da budu neprijatelji jedni drugima u budućnosti…
Predrag Sarapa: Molim, završavamo, hvala na gostovanju. Poštovani gledaoci pratili ste Problem. Prijatno veče.
Gospodine Janicu, gledao sam emisiju. Vi ste jedini covek koji je uspeo da kaze istinu o Sonji Biserko i njenoj organizaciji. Sa nestrpljenem ocekujem vasu analizu izvestaja njene organizacije, koju ste najavili u emisiji. Zelim vam sve najbolje i da vam javim da sam transkript emisije ostampao i iskopirao u 30 primeraka koje cu deliti ucenicima i prijateljima.
Gospodine Janicu,
Da vam se prvo zahvalim sto ste imali hrabrosti da izadjete pred Sonjom Biserkom i da joj postavite par pitanja na koja ona nije htela da odgovori. Pitam se dali je njeno ponasanje u skladu sa opstim pravilima o transparentnosti i demokratiji o kojoj ona toliko puno prica? Pitam se zasto niko do sad nije smeo da analizira rad njene organizacije?!
Nikola, samo napred!
Pozdrav,
Miroslav, Toronto
Nisam gledao emisiju ali vidim iz ovog transkripta da je bilo „vruce“.
Da je vise ljudi kao sto je g. Nikola Janjic bilo bi nam svima bolje.
Nikola ima jednu osobinu da je neposredan, direktan i prije svega potkrepljuje uvijek cinjenicama svoje tvrdnje… Mislim da bi bilo krajnje vrijeme da se g. Nikola angazuje politicki bilo tu u Srbiji illi ovdje u Svedskoj. Jedan je Nikola Janic, srbin, iskren, humanista, Veliki pozdrav od familje KRSIC
Nisam srbin, ali cijenim ljude kao Nikola. Znam sta je taj covjek decenijama cinio u Svedskoj za njegov narod, a nije vredjao pripadnike drugih naroda iz poslednje Jugoslavije. Postujem i pozdravljam njegovo angazovanje za kontrolu rada NVO organizacija, posebno na Kosovu i u Srbiji.
Covek nije Srbin a govori ono o cemu gradjani u Srbiji i srpski politicari cute. Te nevladine organizacije koje vode Sonja Biserko i Natasa Kandic gledaju samo na jednu stranu. Nisu one ni slepe ni glupe vec su bezkicmenjaci koji se uvek koriste za prljave rabote. Zar je ovaj Nikola Janic zaista jedini Srbin medju milonskom srpskom dijasporom? Zar samo on hoce i sme da u lice kaze ISTINU! Opametimo se i udruzimo se za opstu istinu o kojoj ovaj covek godinama govori. Istine o nama i o „njima“ ne bi trebalo mi da se plasimo, a cutimo i dozvoljavamo da se i mnoge lazi o Srbiji i srpskom narodu u Bosni ucvrscuju kao „istina“. Nasoj deci i nasim unucima ce biti tesko da isprave veliku nepravdu kojoj doprinosimo i mi, njihove pasivne majke, sestre, braca, supruge, muzevi, ocevi… Gledala sam Nikolu vise puta na televiziji i citala njegove clanke. Nije ni najpametniji ni najpisac, ali ne cuti ko mi. Stidim se ponekad i same sebe!
Postovani gospodine Janjicu, imao sam priliku da gledam emisiju. Mislim da ste argumentima, ali i odmerenim nastupom, doprineli razumevanju ozbiljne stete koju resavanju problema na balkanskim prostorima nanose pojedine nevladine organizacije, kakva je Helsinski odbor za ljudska prava. Svojim nekorektnim javnim nastupima, neobjektivnim i tendencioznim izvestajima koje salje na uticajne evropske adrese, ova nevladina organizacija nikako ne doprinosi razumevanju prilika i problema na zapadnom Balkanu. Ovakve nevladine organizacije ocigledno interpretiraju sve stvari u jednom unapred odredjenom kljucu ili cisto ideoloskom okviru u kome je, dakle, sve unapred definisano, i krivci i zrtve, i ispravna i neispravna politika. Ideologizacija i manipulacija, neobjektivnost i ekstremizam nema nikakve veze sa ozbiljnim bavljenjem ljudskim pravima i zato je neophodno na takve stvari javno ukazivati.
Pristup sagledavanju i prezentiranju problema na zapadnom Balkanu od strane ove nevladine organizacije, kako ste vi ti dobro uocili, je manihejski. Postoje samo jedni iskljucivi krivci i sile mraka. To su navodno Srbi. Na drugoj strani su svi ostali, kao njihove nevine zrtve. Svako ko ima hrabrosti da se koristi svojim razumom i da gleda svojim ocima zna da to nije tacno, ili cak moze a priori da pretpostavi da tako nesto nije moguce. Ocigledna instrumentalizacija cinjenica i jednostrana i iskljuciva politizacija svakog problema koji i ima i nema veze sa ljudskim pravima, trebala bi da otrezni i opomene sve one koji im veruju, a cini mi se da takvi na zalost postoje u odredjenim krugovima. Manipulacija istinom, i obmanjivanje domace i evropske javnosti zasluzila je da konacno bude demaskirana i razoblicena.
Nakon odgledane emisije ili/i procitanog transkripta kao mehur od sapunice rasprsuju se iluzije o legitimitetu i slobodno formiranim stavovima gospodje Rade Trajkovic…Ona na ogoljen nacin opstruise dijalog prosipajuci lavinu reci kako bi onemogucila sagovornike, pre svega gospodina Janica, da kroz argumentovanu raspravu iznese svoje stavove. U takvom ponasanju ona saveznika nalazi u voditelju emisije koji, cini se, ni najmanje ne vodi racuna o proporcionalnoj zastupljenosti gostiju i ravnomernoj raspodeli minutaze. U ovoj neravnopravnoj utakmici sa sudijom koji je u isto vreme i vodja navijaca gospodin Janic u samo nekoliko minuta na briljantan nacin uspeva da trijumfuje argumentima. Bilo je pravo zadovljstvo gledati gdju Biserko kako potisteno cuti i sa zebnjom iscekuje svaki novi rafal argumenata gospodina Janica.
Ono sto medjutim ostaje da zabrinjava jeste cinjenica da pojedini predstavnici nevladinog sektora nastavljaju da bez ikakve kontrole i tako siroko zagovarane transparentnosti u radu sprovode politicki motivisane projekte i planove koji su cesto veoma udaljeni od interesa pripadnika Srpske zajednice, pa i drugih etnickih zajednica koje zive na prostoru Kosova i Metohije. Gospodin Janic se usudio da dirne u osinjak, da one koji sebe smatraju nedodirljivim suoci sa istinom, cinjenicama i sopstvenim greskama. Gospodine Janicu hvala vam na odanosti istini i primeru koji ste postavili za pozivanje na odgovornosti onih koji od tudje nesrece stvaraju unosan biznis.
Šta reći o emisiji? Dno! Imate pristrastnog voditelja koji cijelo vrijeme ometa tok razgovora, imate dvije gospođe koji u suštini pričaju istu priču koja ne ide na ruku ni istini ni Srbime. I tu je Nikola Janić koji želi iznijeti svoj stav. Iako se u suštini slažem sa stavovima koje Janić iznosi moram da uputim kritiku. Znam da je u ovakvom tipu emisije teško učetvovati, a još teže iznijeti svoj stav. Ali… Janić je dozvolio da se njegovi stavovi raspline i gotovo uopšte ne čuju. Ni jednu misao nije uspio dovršiti. Mnogo hteo, mnogo započeo… Prilikom ulaska u ovakve diskusije treba vec unaprijed imati jasan cilj šta se želi postići. U suštini treba imati svoj „govor“ unaprijed u glavi, i samo nijanse prilagoditi temama, gostima i situaciji. Treba naslutitii kako će se protivnici postaviti. Retorika je šah, potrebno je planirati više poteza u naprijed. Na žalost i pored želje i dobre namjere Nikola Janić u ovoj emisiji nije uspio iznijeti svoj stav. To je stvar retorike. Zato preporučujem medijski trening kod nekog ko zna kako se postiže najbolji efekat. To košta, ali se isplati. A posle „škole“ vježbati, vježbati i samo vježbati. Tek onda ima koristi učestvovati u javnim raspravama i televizijskim emisijama.
Ne slazem se sa osobom “Sloboda”. U komentaru nije naglasio cinjenicu da je voditelj prekidao samo gospodina Janica, a NIKADA gospodju Biserko ili gospodju Radu Trajkovic. Da je namera komentara bila konstruktivnost, tako nesto se ne bi precutalo. Gospodin Janic nije mogao da se tuce sa voditeljem, koji mu cesto nije dozvoljavao da zavrsi zapocetu kritiku? Koliko sam ja mogao da vidim i cujem Nikola Janic je i pored tri protivnika i pokusajima da se zaustavi, u svemu odlicno parirao gospodji Biserko. Nisam primetio ni da je iznosio neki njegov stav, vec da je JASNO I CINJENICNO izneo istinu o tome da su izvestaji Helsinskog komiteta, organizacije koju vodi gospodja Biserko, neistiniti i tendeciozni. Na tome mu se u ime svih nas koji poticemo sa Kosmeta zahvaljujem. Imam utisak da je autor, “poznavalac funkcionisanja medija”, osoba kojoj iz nekin razloga smeta da je bas gospodin Janic zatvorio usta gospodji Biserko. Da je gospodin Janic u ovoj emisiji, koja je u trajanju od jednog sata, cutao 58 minuta a samo u dva minuta rekao da su izvestaji Helsinskog odbora o situaciji na Kosmetu nekorektni i neistiniti, bilo bi to za svakog razumnog coveka 200% dovoljno da se ucesce u toj javnoj raspravi u emisiji “Problem” moze okarakterisati samo kao izuzetno korisno. Oni koji se ne slazu sa mojim stavom neka jos jednom pogledaju ovu emisiju Studija B.