4.6 C
Belgrade
petak. 7. februar 2025

Buy now

spot_img

Beograd nema legitimitet

Nikola Janić, predsednik Srpskog saveza iz Švedske govori o odnosu otadžbine prema Srbima u rasejanju i nedoslednom ponašanju Ministarstva za dijasporu.

Intervju D. Lopušine sa gospodinom Nikolom Janićem

Nikola Janić, predsednik Srpskog Saveza u Švedskoj i koordinator USDE

Jedan od najpoznatijih predstavnika Srba u Evropi je Nikola Janić, lider Srpskog saveza u Švedskoj koji okuplja oko 12.000 naših ljudi. Na Vidovdanskim danima dijaspore u Beogradu nije se pojavio, zbog protesta što je sa dnevnog reda skinuta rasprava o Kosovu i Metohiji. Janić je o tome govorio u listu „Politika“ i oštro protestuje protiv ponašanja ove državne institucije. To je bio povod za naš razgovor.

1. Ministarstvo za dijasporu reagovalo je na vaš intervju koji je „Politika“ objavila 12 jula. Recite nam nešto detaljnije o razlogu zašto ste samo dan pre pocetka Vidovdanskih dana dijaspore koji su održani u Beogradu 28. i 29. juna, odbili da na tom skupu učestvujete?

Iz razloga što je za mene kao čoveka i kao predsednika Srpskog saveza u Švedskoj neprihvatljivo da učestvujem u nečemu što je destruktivno i uvredljivo za srpsko rasejanje, ali i za maticu Srbiju. Videvši dnevni red, drugačiji od onog koji je dijaspori dostavljen zajedno sa pozivom na ovu manifestaciju, a koji je bio osnov za odluku pojedinaca iz Kanade, Australije, Amerike, Švedske i iz drugih zemalja da dođu u Beogard i učestvuju na skupu, sve je bilo jasno. Ovo „novo“ MzD zapravo je još jedno „Jovo nanovo“koje je čak otišlo dalje od njihovih predhodnika u arogantnosti i nonšaliranju korektnog odnosa matice prema rasejanju.

2. Niste li na taj način izbegli dijalog i pravo drugima na odgovor?’

Dijaloge i tražene odgovore nikada ne izbegavam. Ovog puta je bilo dovoljno baciti pogled na taj izmenjen, do početka Sabora većini učesnika nepoznat dnevni red, pa konstatovati da će to biti skup na kome dijalog sa učesnicima nije ni predviđen ni moguć. Za više stotina pojedinaca i predstavnika dijaspore velikodušno su odvojili desetak minuta vremena za pitanja, bez mogućnosti da iznesu svoje stavove ili mišljenje. Tako je samo nekolicina mogla govornicima iz matice da postavi pitanje i da se zadovolji dobijenim odgovorom, bez diskusije. Skup je bio veliki fiasko a Ministarstvu to nije smetalo da ga na njihovom Internet portalu, kao i u njima naklonjenim medijima, predstave suprotno. Bili su toliko bezobzirni da su nekim učesnicima, koji su pokušali da iznesu svoj, ali i stav dijaspore o nekim važnim dešavanjima, oduzimali reč i pretili da će ih izbaciti iz sale.

3. Kakav je Vaš lični stav prema manifestaciji Susreti matice i dijaspore, koja je prerasla u sabor Vidovdanski dani? Šta su prednosti, a šta mane tog skupa?

Prednost, koja bi opravdala koštanje ovakvih skupova koja ministarstvo organizuje, režira i prikazuje neistinito, radi stvaranja njihovg neosnovano dobrog imidža, zaista ne vidim. Hitno su neophodne drastične promene u ponašanju i razmišljanju ljudi u ministarstvu. Jedino tako budući „dani dijaspore“ ili neki drugi od ministarstva organizovani susreti neće prouzrokovati još veću štetu i nesuglasice između matice i rasejanja. Političari moraju da prihvate činjenicu da su njihovi monolozi dijaspori, o dijaspori, neprihvatljivi. Vreme je da uvide njihovu ograničenost i da se pomire sa time da nisu sveznajući. Nalazimo se u prvoj deceniji dvadesetprvog veka, a 60-te godine prošlog veka, daleko su iza nas.

4. Sličan skup je pravio Slobodan Milošević, može li se to uporediti?

Bilo bi nekorektno upoređivati ovaj skup 2007. sa susretima iz vremena Miloševića. Ne zato što verujem da su sadašnji organizatori na bilo koji način više i iskrenije privrženi demokratskim principima i poštovanju učesnika sabora i slobode njihovih govora i misli, naprotiv. Na saboru 1999. u mom izlaganju sam rekao da taj, tadašnji Sabor, nisam doživeo kao „Sabor matice i dijaspore“, već kao sabor jedne partije sa predstavnicima dijaspore. Na njemu nisu bili prisutni predstavnici opozicije. Niko me tada nije sprečio da iznesem to moje mišljenje, ili me je zbog rečenog prekidao u izlaganju i pretio da me izbace iz sale. Na Vidovdanskim danima 2007. takođe nisu bili pozvani predstavnici opozicije, ma da je dijaspora politički šarena isto toliko koliko i matica. Ljudi koji su na ovogodišnjem skupu pokušali da kažu nešto što nije bilo po volji ministarki Čubrilo, ućutkivani su pretnjom da će ih izbaciti iz sale. Ne treba zaboraviti ni veoma važnu činjenicu da je sabor 1999 godine održan u istoriskom trenutku u kome je emotivni naboj srpskog patriotizma bio veoma često ispred političke realnosti. Milošević nije imao potrebu da iskaže dužno poštovanje prema demokratskim i ljudskim pravima građana Srbije, a sigurno ne u obimu koji bi trebalo da ima današnja vlast. Ma šta ko govorio ili pisao, danas je nonšalantnost, amaterizam, osornost i arogantnost u institucijama i među političarima Srbije u određenim segmentima prisutnija nego što je to bilo juče. Današnja stvarnost se ne može ni promeniti ni ublažiti nečijim pričama da je Miloševićev režim imao više razloga da prema dijaspori bude korektan. Naprotiv. Korektnost države prema svojim građanima, bez obzira da li oni živeli u matici ili u rasejanju, u zavisnoti je od stepena obrazovanosti vlastodržaca, pojedinačne lične kulture, stručnosti i demokratske svesti političara u jednom demokratskom i civilizovanom društvu. Naravno i od njihove sposobnosti da prihvate realnost da su na tim plaćenim funkcijama zbog naroda, a da narod nije siva masa koju mogu da talasaju zarad njihovih partiskih i drugih interesa i komotiteta.

5. Koliko je zapravo ovo ministarstvo za dijasporu blisko rasejanju?

Isto onoliko koliko je to bilo i predhodno. Ilustracije radi dovoljan je podatak da mnoge čelne organizacije dijaspore, kao što je naprimer Srpski savez iz Švedske, tokom svih godina od osnivanja ministarstva za dijasporu od njih nije dobio ni jedno jedino pismo!? Ako uporedimo koštanje jedne poštanske markice sa koštanjem uglavnom jalovih putovanja predstavnika ovog ministarstva u inostranstvo, a mogu se brojati na stotine, kontenta je sramna nonšalantnost i neodgovornost odrgovornih.

6. Da li imate utisak da u ministarstvu politiku prema dijaspori vodi stranačka ekipa, koja brine o partijskim, a ne o nacionalnim interesima?

To sam već pomenuo. Ne verujem da bi bilo teško dokazati da im je partiski interes primarnost. Konstruktivan i plodonosan dijalog, prvenstveno u interesu matice, Srbija sa dijasporom nije imala od 2000-te do danas. Meni, a takođe i mojim dragim kolegama sa kojima često razgovaram, nije jasno zašto se stranke u matici toliko upinju da među dijasporu uvuku stranačke interese? Broj ljudi u rasejanju, koji su se prijavili i koji su stavljeni na glasačke spiskove veoma je mali. Koliko ih je sa tih spiskova zaista i glasalo, zanematrujuća je brojka. Imajući to u vidu nelogično je verovati da je u pitanju stranačko naticanje za pridobijanje glasova iz dijaspore. Mislim da objašnjenje fenomena „srpska dijaspora“ treba tražiti u tome da se uz pomoć pojedinih neozbiljnih medija, i njihovih stranački obojenih i zadojenih urednika, dijaspora neprekidno koristi isključivo za domaću upotrebu. Delom i da se međunarodnoj zajednici šipak predstavio kao nar. Srpska dijaspora je balon koji se skriven za oblacima permanentno vije na nebu Srbije a vidi se samo kada političari „zamole“ medije da ispale pripremljene rakete za „rasturanje oblaka“. Tada se vidi balon koji skakuće u cik cak, visoko ili nisko, levo ili desno, što zavisi od toga kako je nekome u matici potrebno da se ljulja, digne ili spusti na mesto na koje su oni uprli prstom.

7. Kako komentarišete ideju nove ministarske da prioritet u radu ministarstva budu iseljeni mozgovi, studenti i stručnjaci u svetu?

Sama ideja o otvaranju Ministarstva za dijasporu je odavno potekla od rasejanja i od retkih institucija u matici. Ministarstvo smo zamišljali kao moćan aparat u zajedničkim naporima za časnije i bolje sutra našeg naroda. Predhodni ministar je verovao pogrešnim ljudima u svom okruženju. Dobrim delom zbog toga nije ostvario obećavano, od nas priželjkivano i sanjano. Ali novoj ministarko nije trebalo više od par meseci da nas otrezni i da konačno shvatimo da opet imamo male, lepe reči, i veliko ništa. Eventualni povratak u srbiji školovanih a iz nje otišlih stručnjaka, kao i sprečavanje daljeg odliva mozgova, zavisiće prvenstveno od stepena demokratskog i ekonomskog razvoja Srbije. Od aktivnosti drugih resornih ministarstava, a ne što je to neostvariv prioritet ministarke za dijasporu. Ovi ljudi će se vratiti samovoljno (bar deo njih) kada Srbija dokaže da je zemlja u kojoj „mozgove“ slušaju ministri. Danas je to očigledno zemlja u kojoj pametnima i sposobnima nije dozvoljeno ni da pomenu, a kamo li da objasne neki koristan i konstruktivan predlog, ako se istovremeno ukazuje i na neke predhodne propuste ili amaterizam. Kao što rekoste, radi se o „pametnima“ i sposobnima, a takvima drveni advokati nisu potrebni.

8. Ima li Vaš Savez studiju o statusu i problemima naših ljudi u Švedskoj? Šta se u njoj kaže, šta su najveći problemi i kako ih rešiti?

Neku naučnu studju o tome nemamo, ali sigurno da imamo saznanja i kontinuiranog informacija i njihovim potrebama. Veliki deo rada našeg saveza sastoji se u aktivnostima čiji je cilj da postojeće probleme umanjimo i neutrališemo. Da švedskim državnim institucijama dokumentujemo da su potrebe tih ljudi, koji su u ovu Skandinavsku zemlju došli sa prostora bivše Jugoslavije u simbiozi sa važećim propisima i zakonima Švedske države. Da se na područjima gde danas to ne egzistira, omogući njihovo ostvarenje. Naprimer komunikacija na maternjem jeziku u staračkim domovima ili prilikom posete lekarima, poboljšanje njihovih ljudskih prava prilikom dolaska prijatelja i članova rodbine u posetu i slično, da ne nabrajam.

Jisivo-dijaspora
Suprotni prioriteti srpskog rasejanja i Ministarstva za dijasporu

9. Ministarstvo inostranih poslova je probleme dijaspore prebacilo na ministarku Čubrilo, kako to komentarišete kada se zna da Ministarstvo za dijasporu nema izvršnu vlast i ne može direktno nijedan problem da reši samo?

Kao veliki promašaj i za maticu i za rasejanje. Ćorak koji diže veliku buku sa namerom da nekoga uplaši, a nema potreban efekt. Godinama smo diskutovali o odnosu matice i rasejanja. Bilo je govora o raznim formama neke institucije, biroima, savetima i drugim namenskim i resornim službama pa, naravno, i o Ministarstva za dijasporu čije je otvaranje za nas bila radosna vest. U tom radovanju nismo primetili plan i cilj da „naše“ ministarstvo bude samo „šalter za dijasporu“, kako je u više navrata izjavila gospođa Čubrilo. Da siromašna Sbija iz svog budžeta odvaja tolko novca za Ministarstvo koje nije više od „šaltera“, sa koga će se neki zahtev ili predmet proslediti drugim, resornim ministarstvima, nije niša drugo nego nepotrebno rasipništvo. Zašto plaćati obilaznicu kada postoji bolja i efikasnija alternativa? Osim toga takva selektivnost je ponižavajuće za građane u matici a naprihvatljiva za pošteno rasejanje. Posle svega što se dešavalo u ovom ministarstvu, nismo više ni sigurni zašto se ono, ovakvo kakvo je od osnivanja do danas, formiralo? Nameće se utisak da je to učinjeno da bi javnost u Srbiji (i evropska unija) verovala da se matica brine o dijaspori. Ne treba zaboraviti Ministarstvo inostranih poslova koje ima veoma ozbiljnu direkciju. Da je namera matice namenski sadržajna, onda bi MIP doprinelo konstruktivnom odnosu dijaspore i matice. Neka institucija, koje ne mora da se zove ministarstvo, formiralo bi se sa zaista stručnim ljudima, predloženim, diskutovanim i prihvaćeni i od matice i od rasejanja. Na taj način to ne bi bila tvorevina jedne partije, ili nekolicine ljudi u jednoj partiji. Danas sa tim Ministarstvom imamo kao nešto, a zapravo nemamo ništa. Vidovdanski dani dijaspore 28. i 29. juna, mnogima su otvorili oči. Skidanje sa dnevnog reda najavljene diskusije o Kosmetu, od Ministarstva koje isključivo pripada DS-u, poljuljalo je u rasejanju verodostojnost ove stranke po pitanju aktivnosti za Kosmet. Naravno i verodostojnost Predsednika Borisa Tadica koji je uvek isticao potrebu angažovanja sveukpnog srpstva i važnot da se to čini svim raspoloživim sredstvima. Mi smo za maticu uvek „raspoloživi“ a mislim i da možemo i te kako da budemo korisno „sredstvo“. Dakle ovogodišnji Vidovdanski dani su žalosna priča, ali priča čiji je neprijatan deo u domaćim medijima prošao skoro nezapaženo. Što je još gore informisanje o skupu je u mnogome bilo modifikovano, čast izuzetcima. Naprimer retko ko je pomenuo da je manifestacija bojkotovana od mnogih predstavnika rasejanja. Na nacionalnom satelitskom programu RTS-a ministarka je o toj sramoti kojoj se mnogi i dalje čude i sa nevericom odmahuju glavom da je tako nešto bilo moguće, govorila selektivno i sa ponosom. Umesto da se govori o Kosovu, ljudima koji su došli iz razvijenih zapadnih zemalja, neko iz matice je govorio o mogućnostima interneta?! Čubrilo naglašava da je cilj Ministarstva „da edukuju dijasporu“. Pa i moja voljena i pre dve nedelje preminula osamdesetogodišna tetka Darinka iz Mladenovca, do zadnjeg dana njenog života znala je da je dijaspora još pre pet godina imala pristup internetu i radila na računarima kakve danas koriste u ministarstvu. Ljudima iz rasejanja taj i zbog njih osnovan „šalter“ ne odgovara ni na ponavljana pitanja (ako ih klasificiraju kao kritiku ili za njih neprijatna), na zahteve i predloge, na pisma, e-mailove i mnoge telefonske pozive. Od „advokata diaspore“ imamo samo tišinu. Ignorisu „klijenta“ zbog koga primaju platu za njihov (ne)rad. Edukovanje o komunikaciji, moralu komuniciranja i korektnosti u odnosima između „vlasti“ i naroda, kako je rekla gospođa ministarka, zaista je neophodno. Ali obratno Dijaspora treba da edukuje ministarstvo kako se između rasejanja i matice trasira put bez prepreka. Sadašnje barijere, koje oni uporno odbijaju da uklone, isključivo su njihovo vređanje rasejanja insistiranjem da oni nas uče nečemu što mi znamo bolje od njih. Umesto da se okanu tih gluposti, zamaraju nezainteresovan auditorijum njihovim papagajskim monolozima, o nečemu što u suštini nema veze sa našim primarnim potrebama, zahtevima ili željama.

10. Koga to vasim? Ko ima legitimitet da predstavlja dijasporu?

Ministar Milica Čubrilo je u emisiji TV B92 „Poligraf“ izrekla glupost da njeno ministarstvo „ima problem u tome da odluče ko ima legitimitet da predstavlja dijasporu“. Da li je ona u svađi sa MIP-a? Zašta sluze ambasade i konzulati, ili direkcija za dijasporu u MIP, ako ovo ministarstvo pripisuje sebi ekskluzivno pravo da oni odlučuju ko je predstavnik dijaspore?! Šta ima Čubrilo ili njeno Ministarstvo o tome da odlučuje? Dijaspora nije učetvovala u diskusijama, a još manje olučivala, ko će da bude njen Ministar pa bi bilo pametno da se matica okane namere da olučuje ko predstavlja dijasporu. U demokratijama se o tom legitimitetu odlučuje na godišnjim Skupstinama i Kongresima organizacija srske dijaspore širom sveta, a ne od političara i medija u matici. Ne znam da li je uzrok te izjave njeno lično nezpoznavanje demokratskih procesa u dijaspori (ma da je živela u Francuskoj) ili se radi o sračunatoj prevari domace javnosti i đubrenju terena u dijaspori. Trasiraju močvaru da postane „plodna“ i da im omogući komunikaciju sa delom dijaspore čije stabljike nemaju čvrstinu i postojanost. Potrebna im je savitljivist da bi sebi ispleli košaru u koju će stavljati ono šta oni hoće, a istovremeno govoriti da je tu korpu od upletenog srpskog pruća donela „srpska dijaspora“ na svojim ramenima.

11. Kako komentarišete ponašanje naše diplomatije, ambasadora i konzula u dijaspori?

To varira od zemlje do zemlje, od čoveka do čoveka, a u mnogome zavisi od strucnosti ambasadora ili konzula. Naravno, i od njihove partiske pripadnosti. Lično mogu da se izjasnim samo o našim konzulima gospodjama Mirjani Živkovic i Miri Uzelac, kao i našem ambasadoru u Štokholmu gospodinu Ninoslavu Stojadinovic, i to veoma pohvalno. Kojoj partiji ambasador Stojadinovic pripada nije mi poznato, jer taj čovek nikada nije isticao njegovu partijsku pripadnost. Medjutim, izuzetno mi je poznato da je gospodin Stojadinović u Švedskoj ostvario izvrstan i korektan odnos sa svom dijasporom (bez obzira na organizaciju ili političke pripadnosti pojedinaca) i da je prisutan svuda gde se zastupa interes Srbije i njenih gradjana. Kao što vam je poznato u matici me bije glas da pripadam onima koji kontinuirano kritikuju „vlast“. Ali naši konzuli u Malmeu i Stockholmu i naš ambasador Ninoslav Stojadinović su ovog puta opravdan razlog da se taj kontinuitet prekine. Zaista nemam osnov za kritiku, ali zato ima mnogo razloga da im se upute reči zahvalnosti i pohvale.

12. Kako se Ministarstvo za dijasporu ogrešilo o Vaš savez, zašto vam nije dalo kancelariju u Beogradu?

Vraćate se u prošlo vreme. Ministarstvo se nije ogrešilo o naš savez time što nam nije dalo kancelariju, jer to od njih nikada nismo ni tražili. Mi smo imali kancelariju u Beogradu, u Knez Mihailovoj ulici. Za prostor od 55 kvadrata plaćali smo mesečnu kiriju od 1000 evra. Ovde se radi o staroj priči i pitanju na koje dijaspora nikada nije dobila odgovor, a mnogo puta ga postavljala: Zašto je ovo Ministrstvo učestvovalo u hoštapleraju da ceo sprat u zgradi ministarstva, prostor od 260 kvadrata u Vasinoj ulici, za samo 100 evra mesečno. Realno koštanje prostora sa ovom kvadraturom, i na ovakvoj lokaciji u strogom centru Beograda, kreće se oko 5000 evra mesečno, što je 49 puta više od tih 100 evra koliko „ujaci iz Amerike“ nekome plaćaju.

13. Koga i zašto protežiraju iz rasejanja ministri u Beogradu?

Na to sam već odgovorio a zašto to čine, za sada ne znamo. Međutim ono što je sigurno to je da u odnosu na mnoge druge organizacije srpskog rasejanja „Kongres srskog ujedinjenja“ nije za maticu učinio ništa posebno više, što bi opravdalo ovakav selektivan i bezobrazan presedan. Naprotiv.

14. Koga od iseljenika i zašto protežiraju mediji u Srbiji?

I ovde se muva velika zemlja Amerika i naši pojedini, kobajagi, „moćni ujaci“ iz te zemlje. Korektno bi bilo i da progovorimo koje medije i koji urednici to čine jer, naravno, to ne čine svi. Ali neophodno je da se naglasi da Satelitski program RTS-a prednjači sa neosnovanim reportažama, namenskim „programskim aktivnostima“ i emisijama koje neistinito pedstavljaju aktivnosti u dijaspori, bez obzira da li se radi o pojedincima ili o organizacijama. Nacionalna televizija je time Srbiji nanela nesagledivu štetu. O Kosmetu posebno da i ne govorimo. Spreman sam da ovu tvrdnju dokažem desetinama njihovih emisija, koje su daleko od istinitog informisanja srpske javnosti. Da ovakvo novinarstvo neometano egzistira godinama neobjašnjivo je i navodi na predpostavku da je možda sankcionisano iz drugih centara moći, izvan ove redakcije. To bi i objasnilo neverovatnoću da isti urednici i isti reporteri iz redakcije Satelitskog programa RTS-a i dalje rade isti „posao“.

15. Radite na knjizi o odnosu matice i dijaspore, kakav će sadržaj biti tog dela?

Nije to knjiga isključivo o odnosu matice i dijaspore. Želim i nadam se da ću uspeti u nameri da to bude iskrena priča o dešavanjima koja su deo mog života koji je, posmatrano iz raznih perspektiva i perioda življenja, jedan veoma turbulentan i dinamičan život. Prepun je nezaboravnih događaja i neizmerivih emocija koje su uticale na mene kao čoveka i u meni ostavile neizbrisiv trag. Zadovoljstvo i nirvana velike lične ljubavi, bezgranično voleti svoje najbliže i od njih biti iskreno voljen nije, nažalost, jedini osećaj koji u meni pulsira. Biti decenijama svedok i imati uvid u mnoge gadosti koje su od mnogih i „tamo i ovde“ počinjene u ime „ljubavi“ prema narodu od koga potičemo i zemlji u kojoj smo rođeni, a o tome ne svedočiti i ne zabeležiti ih, bio bi greh.

16. Budite malo precizniji…

Namera mi je da moj život, sa kojim sam u potpunosti zadovoljan i mnogima neizmerno zahvalan za sve u njemu lepo i emotivno prijatno doživljeno, proživim u miru još neku godinu … Ma da sam u „ozbiljnim godinama“, osećam se i dalje kao da mi je dvadeset. Bilo bi neodgovorno prema mojoj rodbini i prijateljima, a i prema samom sebi, da budem „precizniji“ već danas…

D. Lopušina

Intervju se može dalje prosleđivati i činjenično komenatrisati.

Povezani Prilozi

POSTAVI ODGOVOR

Molimo unesite svoj komentar
Ovde unesite svoje ime

Ostanite povezani

0FanovaLajkuj
0PratilacaZaprati
156PretplatnikaPretplatite se

Poslednji prilozi